Larsa

Položaj Larse

Larsa je bio grad-država u drevnoj Mesopotamiji na oko 25 km jugoistočno od Uruka. Nastao je izdvajanjem iz Sumersko-akadskog carstva. Pored Isina, Larsa je bila najjača država u južnoj Mesopotamiji u periodu između postojanja Sumerske renesanse i Starog vavilonskog carstva. Osvojio ju je vavilonski car Hamurabi.

Istorija

Grad-država Larsa nastala je odvajanjem od Sumersko-akadskog carstva u vreme njegovog poslednjeg vladara Ibi-Sina. Vođa Amorita, Naplanum, je oko 2025. godine p. n. e. uspostavio svoju dinastiju sa centrom u gradu Larsi sledeći primer Išbi-Era, vladara Isina. Već u "plaču o stradanju Ura" sastavljenom neposredno nakon pada Ura pod Elamce, vidi se da je Larsa kontrolisala teritorije gradova: Lagaš, Uma, Larka, Keš. Kralj Gungunum vodio je sukobe sa Isinom o čemu je ostavio više podataka. On je obnovio trgovačke veze sa narodima u dolini reke Ind i 1915. godine p. n. e. razorio grad Malgium kod Tigra približavajući se Elamu i Suzi. U vreme njegovog naslednika Abisariha, isinski vladari su nakratko vladali Larsom.

Naslednik Abisariha bio je Sumu-El, pripadnik sutejsko-amoritskih plemena. U periodu od 1900. do 1850. godine p. n. e. uspostavljene su nezavisne države-gradovi sa sutejsko-amoritskim dinastijama: Sipar, Kiš, Kisura, Šurupak, Vavilon, Marad, Tutub, a osamostalio se i Uruk. Države nisu obuhvatale velike teritorije jer su paralelno sa njima postojale mnogo moćnije države: Isin, Larsa, Ešnuna.

Sveštenici Nipura sastavili su brojne himne Sumu-Elu i njegovom nasledniku Nur-Adadu. U vreme Nur-Adada dogodilo se katastrofalno izlivanje Eufrata i Tigra koje je promenilo tokove reka. To je prouzrokovalo štete u brojnim velikim gradovima. U periodu vladavine istok kralja u Uruku nastaje nezavisna država. Osnovao ju je Sinkašid, vođa amoritskog plemena Amanum.

Naslednik Nur-Adada bio je kralj Sinidin (1849-1843) koji je nastavio očeve pohode ka Vavilonu i Ešnuni. U vreme vladavine njegovih naslednika Sinaeriba i Sinikiša počinje slabljenje države Larse. Nakon smrti Sinikiša izvršen je prevrat i na presto dolazi Cili-Adad. Nosio je titulu "car". Elam, Vavilon i Isin sklapaju savez protiv Larse. Tada se gubi trag Cili-Adadu, a na presto dolazi sin elamskog vladara Kudurmabuga, Varad-Sin, koji je još uvek bio maloletan. Varad-Sin umire od bolesti, a Kudurmabug na presto postavlja svog drugog sina - Rim-Sina I. Protiv Rim-Sina je 1809. godine p. n. e. formirana koalicija država Uruka, Isina, Vavilona i Rapikuma. On ih je sve porazio i zarobio uručkog kralja. U savezu sa Vavilonom, Rim-Sin 1794. godine p. n. e. osvaja Isin čime je prestala postojati I dinastija Isina.

Rim-Sin je vladavinu nastavio podižući hramove. U međuvremenu je vavilonski car Hamurabi naglo ojačao. Godine 1763. p. n. e. uspeva da pobedi Rim-Sina I i zauzme Larsu, a kako je ona od 1794. godine p. n. e. vladala i Isinom, Hamurabi je ovladao čitavom južnom Mesopotamijom.

Vladari Larse

Spisak kraljeva Larse, Luvr, Pariz

Vladar	Vladavina	Komentar
Naplanum	oko 1961—1940. p. n. e. (Kratka hronologija)	Osnivač dinastije
Emikum	oko 1940—1912. p. n. e.
Samium	oko 1912—1877. p. n. e.
Zabaija	oko 1877—1868. p. n. e.
Gungunum	oko 1868—1841. p. n. e.
Abisarih	oko 1841—1830. p. n. e.
Sumu-El	oko 1830—1801. p. n. e.
Nur-Adad	oko 1801—1785. p. n. e.
Sinidin	oko 1785—1778. p. n. e.	Nur-Adadov sin
Sinaerib	oko 1778—1776. p. n. e.
Sinikiš	oko 1776—1771. p. n. e.	Savremenik Zambije od Isina
Cili-Adad	oko 1771—1770. p. n. e.
Varad-Sin	oko 1770—1758. p. n. e.	sin Kudurmabuga
Rim-Sin I	oko 1758—1699. p. n. e.	sin Kudurmabuga
Hamurabi	oko 1699—1686. p. n. e.	Pod vavilonskom vlašću
Šamsu-Iluna	oko 1686—1678. p. n. e.	Pod vavilonskom vlašću
Rim-Sin II	oko 1678—1674. p. n. e.	Poginuo u ustanku protiv Vavilona

Vidi još

• Isin
• Ešnuna
• Vavilon

Izvori

• Istorija starog veka 1 - dr Momir Jović (98-100)
• Kurt, Ameli (2012). Stari istok. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. ISBN 978-8617180872.