Pod nazivom Univerzitetske igre Pariza održano je takmičenje od 30. avgusta do 8. septembra1957. uz učešće 31 zemlje. S obzirom na veliki sportski uspeh i okupljanje studenata sportista iz celog sceta, te su u istoriji međunarodnog studentskog sporta beleže kao Prve studentske igre ujedinjenja. Igre u Parizu imale su na programu atletiku, plivanje, vaterpolo, mačevanje, tenis, košarku i odbojku. Jugoslavija je učestvovala u atletici i vaterpolu i osvojila po tri zlatne i srebrne i 4 bronzane medalje.
Inicijativu za organizovanje prvih jedinstvenih igara preduzela je, u okviru Međunarodne organizacije univerzitetskog sporta FISU, Italijanska studentska sportska federacija ital.Centro Universitario Sportivo Italiano. CUSI. Inicijatori su predložili su novo ime — Univerzijada. Do tog trenutka bile su dve sstudenstske organizacije koje su se sada u FISU objedinile i učlanile sve zemlje koje su dotad pripadale suprotnom taboru.
Na Univerzijadi 59. Učestvovalo je 49 zemalja, sa 985 sportista.
Jedna od karakteristika bilo je i učešće studenata Narodne republike Kine — prvo i poslednje na igrama FISU (do 1975). Došlo je do političkog incidenta, kad je italijanska vlada zabranila da se istakne kineska zastava.[1] (iako je dala ulazne vize kineskim sportistima) pravdajući to svojom obavezom kao članice NATO pakta. Izvršni komitet FISU, u znak protesta, doneo je odluku da se zastave svih zemalja učesnica Univerzijade spuste sa svih jarbola, kao izraz solidarnosti sa kineskom ekipom.
Najviše uspeha na Univerzujadi 59 imala je reprezentacija domaćina Italije koja je osvojila ukupno 38 medalja od toga 19 zlatnih 10 srebrnih i 9 bronzanih.
Predstavnici Jugoslavije na Univerzijadi 1959[uredi | uredi izvor]
Na Letnjoj Univerzijadi 1959 reprezentacija Jugoslavije je učestvovala sa 45 sportista u atletici, plivanju, vaterpolu, mačevanju i odbojci. Osvojili su po 3 zlatne i srebrne i 2 bronzane medalje.