Ludvig Mlađi
![]() | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Ludvig Mlađi | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 835. |
Mesto rođenja | Bavarska, |
Datum smrti | 20. januar 882. |
Mesto smrti | Frankfurt, |
Porodica | |
Supružnik | Liutgard od Saksonije |
Potomstvo | Hugo od Saksonije, Ludvig, Hildegarda |
Roditelji | Ludvig II Nemački Hemma |
Dinastija | Karolinzi |
Prethodnik | Ludvig II Nemački |
Naslednik | Karlo III Debeli |
Ludvig Mlađi (nem. Ludwig III.; Bavarska, 835 — Frankfurt, 882) je bio kralj Nemačke (Istočne Franačke) (876—882), kralj Saksonije (876—882), kralj Lotaringije (879—882) i kralj Bavarske (880—882). Bio je srednji sin Ludviga Nemačkog. Kada mu je umro otac Ludvig Nemački, postao je kralj Nemačke.
Svađe i mirenja sa ocem
[uredi | uredi izvor]Kao mladić ratovao je protiv Slovena na istoku. Akvitansko plemstvo ga je bilo pozvalo 854, jer je bilo nezadovoljno Karlom Ćelavim. Napao je Akvitaniju do Limoža, a onda se vratio natrag.
Gajio je bliske veze sa istočnim plemstvom i time je postao dosta nezavisan od svoga oca. Tako se 865. pobunio zajedno sa Karlom Debelim protiv svog oca. Tada mu je Ludvig Nemački dao Saksoniju sa Frankonijom i Tiringijom na upravljanje. Ponovo se buni protiv Ludviga Nemačkog 871. i 873, ali se posle toga mire.
Pobeda nad Karlom Ćelavim
[uredi | uredi izvor]Kada mu je umro otac 876, on postaje naslednik i kralj Nemačke. Zadržao je očevog savetnika nadbiskupa od Majnca. Karlo Ćelavi je pokušao iskoristiti priliku i anektirati istočni deo Lotaringije. Međutim u bici kod Andernaha 8. oktobra 876. Ludvig Mlađi je sa mnogo manjom vojskom i boljom taktikom pobedio Karla Ćelavog.
Podela između tri brata
[uredi | uredi izvor]Posle te bitke tri brata se sastaju u novembru 876. u Nerdlingenu, pa se slažu sa planom podele iz 865, koji je potvrđen 872. godine. Po tome planu:
- Karloman Bavarski dobija Bavarsku
- Karlo Debeli dobija Švabiju sa Retijom
- Ludvig Mlađi dobija Saksoniju, Frankoniju i Tiringiju i postaje kralj Nemačke.
Krajem 877. braća se ponovo sastaju, da odluče šta sa Lotaringijom, jer Karloman Bavarski nije više polagao pravo na Lotaringiju, tako da je Karlo Debeli i Ludvig Mlađi dele međusobno.
Sporazum sa Lujem Mucavcem
[uredi | uredi izvor]Posle smrti Karla Ćelavog, Ludvig Mlađi sklapa sporazum sa Lujem Mucavcem u novembru 878. u Liježu. Po tom sporazumu dva rođaka obećavaju jedan drugom da će poštovati nasleđivanje svakoga od njih i da neće polagati prava jedan drugom na teritorije. Ubrzo posle toga, 879, Luj II Mucavac umire.
Zauzimanje Lotaringije
[uredi | uredi izvor]Deo plemstva u Francuskoj poziva Ludviga Mlađeg da zavlada Francuskom. Ludvig Mlađi je izvršio invaziju. Došao je do Verduna. Novi francuski kraljevi su predali Ludvigu Mlađem Lotaringiju, pa se zadovoljan povukao. U februaru 880. teritorijalni dobitak Lotaringije je ozvaničen sporazumom u Ribmonu. Taj sporazum je stvorio između Francuske i Nemačke čvrstu granicu, koja se nije menjala do 14. veka.
Ludvig Mlađi je izbegavao sukobe sa plemstvom i pomirivao je interese plemstva i interese kraljevine. Stvorio je jake veze sa moćnim porodicama, uključujući one, koji će kasnije stvoriti Otonsku dinastiju. Ludvig Mlađi je uglavnom boravio u području Rajne i nije posećivao Saksoniju ili istočne granice.
Kada je Karloman Bavarski preživeo infarkt 879, postao je nesposoban da dalje vlada i predao je Bavarsku Ludvigu Mlađem. Karloman je umro 880, tako da Bavarska otada pripada Ludvigu Mlađem.
Sukobi sa Normanima
[uredi | uredi izvor]Od leta 879. Normani su napadali Nemačku i duboko su zalazili u unutrašnjost zemlje. U februaru 880. Ludvig Mlađi pobeđuje Normane u bici kod Timeona, ali u toj bici mu je ubijen sin. Normani su bili zauzeli i Najmegen, ali ih je Ludvig i odatle isterao. Istoga meseca Normani su pobedili kod Hamburga saksonsku vojsku pod vođstvom vojvode Bruna. Bruno i mnogo Saksonaca je stradalo u toj bici. Pokazalo se da jedna odlučna pobeda protiv Normana, kao ona kod Timeona nije dovoljna da se zaustave talasi normanskih invazija.
Umire bez naslednika
[uredi | uredi izvor]Umro je verovatno 20. januara 882. godine. Nije imao naslednika, pa Karlo Debeli uzima sve njegove teritorije i postaje kralj i Francuske i Nemačke i Italije.
Porodično stablo
[uredi | uredi izvor]16. Pipin Mali | ||||||||||||||||
8. Karlo Veliki | ||||||||||||||||
17. Bertrada od Laona | ||||||||||||||||
4. Luj I Pobožni | ||||||||||||||||
18. Gerold of Vinzgau | ||||||||||||||||
9. Hildegard of the Vinzgau | ||||||||||||||||
19. Emma of Alemannia | ||||||||||||||||
2. Ludvig I Nemački | ||||||||||||||||
10. Ingerman of Hesbaye | ||||||||||||||||
5. Ermengarda od Hesbaja | ||||||||||||||||
1. Ludvig Mlađi | ||||||||||||||||
6. Welf | ||||||||||||||||
3. Hemma | ||||||||||||||||
14. Isambart | ||||||||||||||||
7. Hedvig, vojvotkinja Bavarske | ||||||||||||||||
15. Thiedrada Gräfin | ||||||||||||||||