Pređi na sadržaj

Magdeburg

Koordinate: 52° 08′ 00″ S; 11° 37′ 00″ I / 52.13333° S; 11.61667° I / 52.13333; 11.61667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Magdeburg
Magdeburg
Pogled na Magdeburg
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Nemačka
Savezna državaSaksonija-Anhalt
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 230.047[1]
 — gustina1.145 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate52° 08′ 00″ S; 11° 37′ 00″ I / 52.13333° S; 11.61667° I / 52.13333; 11.61667
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina56 m
Površina201,0 km2
Magdeburg na karti Nemačke
Magdeburg
Magdeburg
Magdeburg na karti Nemačke

Položaj grada u okrugu
Ostali podaci
GradonačelnikLutz Trümper (SPD)
Poštanski broj39104–39130
Pozivni broj0391
Registarska oznakaMD
Veb-sajt
www.magdeburg.de

Magdeburg (nem. Magdeburg, glsrp. Dźěwin) je glavni grad nemačke savezne države Saksonije-Anhalta. Leži na reci Elbi. Magdeburg je sedište katoličkog i protestantskog biskupa. U gradu postoji Univerzitet.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Godine 2005. grad je proslavio 1200 godina postojanja. Ime grada potiče od nemačke sintagme Mächtige Burg, što znači „Snažna tvrđava“. Po drugoj teoriji, prefiks Magde- potiče od saksonske reči Magat, danas Magd (devica). U srednjem veku bio je jedan od najznačajnijih evropskih gradova. Car Oto I živeo je u ovom gradu (10. vek) i sahranjen je u gradskoj katedrali.

Grad Magdeburg je bio jedan od centara ranog protestantizma. Za vreme Tridesetogodišnjeg rata, 1631, carske trupe su razorile grad i masakrirale oko 20.000 ljudi, posle čega je u gradu preostalo samo 400 stanovnika.

Naučnik, Oto fon Gerike (Otto von Guericke) je u Magdeburgu 1654. izveo poznati eksperiment sa „Magdeburškim hemisferama“. Naime, spojio je dve šuplje bakarne hemisfere i iz njih izvukao vazduh pumpom. Potom, 16 konja nije uspelo da ih razdvoji. Time je demonstrirao mogućnost stvaranja vakuuma i snagu vazdušnog pritiska.

Do 1878. broj stanovnika je prešao 100.000. Grad je skoro potpuno uništen bombardovanjem u Drugom svetskom ratu. Teže od Magdeburga je u Nemačkoj stradao jedino Drezden. Uoči rata, u gradu je živelo 350.000 ljudi. Obnovljen je, uglavnom u modernom stilu, za vreme NDR. Danas u gradu živi oko 230.000 stanovnika.

Magdeburška katedrala[uredi | uredi izvor]

Najimpresivnija građevina u Magdeburgu je Katedrala sv. Katarine i Morisa, visoka 104 metra. Čuvena je po skulpturama devica na severnoj kapiji, cara Ota I Velikog i njegove žene Edite, kao i skulpturama svetaca kojima je posvećena. Statua Svetog Morisa (iz oko 1250) je jedna od retkih gde je Moris tačno predstavljen kao afrički crnac u ratnoj opremi. To je najstariji prikaz crnca u evropskoj umetnosti.

Industrija[uredi | uredi izvor]

U gradu se nalazi industrija vetrenjača za proizvodnju energije Enercon, koja zapošljava 2000 ljudi.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 56 metara. Njegova površina iznosi 201,0 km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 230.047 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.145 stanovnika/km². Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 15003000, NUTS (DEE03) i LOCODE (DE MAG) kod.

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]

Mesto Država Vrsta saradnje Od
Harbin Kina partnerstvo 2008.
Zaporožje Ukrajina partnerstvo 2008.
Nešvil SAD partnerstvo 2003.
Sarajevo Bosna i Hercegovina partnerstvo 1996.
Izvor[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]