Magdeburg
Magdeburg Magdeburg | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Nemačka |
Savezna država | Saksonija-Anhalt |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 230.047[1] |
— gustina | 1.145 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 52° 08′ 00″ S; 11° 37′ 00″ I / 52.13333° S; 11.61667° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 56 m |
Površina | 201,0 km2 |
Položaj grada u okrugu | |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Lutz Trümper (SPD) |
Poštanski broj | 39104–39130 |
Pozivni broj | 0391 |
Registarska oznaka | MD |
Veb-sajt | |
www.magdeburg.de |
Magdeburg (nem. Magdeburg, glsrp. Dźěwin) je glavni grad nemačke savezne države Saksonije-Anhalta. Leži na reci Elbi. Magdeburg je sedište katoličkog i protestantskog biskupa. U gradu postoji Univerzitet.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Godine 2005. grad je proslavio 1200 godina postojanja. Ime grada potiče od nemačke sintagme Mächtige Burg, što znači „Snažna tvrđava“. Po drugoj teoriji, prefiks Magde- potiče od saksonske reči Magat, danas Magd (devica). U srednjem veku bio je jedan od najznačajnijih evropskih gradova. Car Oto I živeo je u ovom gradu (10. vek) i sahranjen je u gradskoj katedrali.
Grad Magdeburg je bio jedan od centara ranog protestantizma. Za vreme Tridesetogodišnjeg rata, 1631, carske trupe su razorile grad i masakrirale oko 20.000 ljudi, posle čega je u gradu preostalo samo 400 stanovnika.
Naučnik, Oto fon Gerike (Otto von Guericke) je u Magdeburgu 1654. izveo poznati eksperiment sa „Magdeburškim hemisferama“. Naime, spojio je dve šuplje bakarne hemisfere i iz njih izvukao vazduh pumpom. Potom, 16 konja nije uspelo da ih razdvoji. Time je demonstrirao mogućnost stvaranja vakuuma i snagu vazdušnog pritiska.
Do 1878. broj stanovnika je prešao 100.000. Grad je skoro potpuno uništen bombardovanjem u Drugom svetskom ratu. Teže od Magdeburga je u Nemačkoj stradao jedino Drezden. Uoči rata, u gradu je živelo 350.000 ljudi. Obnovljen je, uglavnom u modernom stilu, za vreme NDR. Danas u gradu živi oko 230.000 stanovnika.
Magdeburška katedrala[uredi | uredi izvor]
Najimpresivnija građevina u Magdeburgu je Katedrala sv. Katarine i Morisa, visoka 104 metra. Čuvena je po skulpturama devica na severnoj kapiji, cara Ota I Velikog i njegove žene Edite, kao i skulpturama svetaca kojima je posvećena. Statua Svetog Morisa (iz oko 1250) je jedna od retkih gde je Moris tačno predstavljen kao afrički crnac u ratnoj opremi. To je najstariji prikaz crnca u evropskoj umetnosti.
Industrija[uredi | uredi izvor]
U gradu se nalazi industrija vetrenjača za proizvodnju energije Enercon, koja zapošljava 2000 ljudi.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 56 metara. Njegova površina iznosi 201,0 km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 230.047 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.145 stanovnika/km². Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 15003000, NUTS (DEE03) i LOCODE (DE MAG) kod.
Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]
Mesto | Država | Vrsta saradnje | Od |
---|---|---|---|
Harbin | Kina | partnerstvo | 2008. |
Zaporožje | Ukrajina | partnerstvo | 2008. |
Nešvil | SAD | partnerstvo | 2003. |
Sarajevo | Bosna i Hercegovina | partnerstvo | 1996. |
Izvor[2] |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Broj stanovnika po nem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.
- ^ Savet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje, Pristupljeno 30. 6. 2010.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični sajt opštine (jezik: nemački)
- Nem. Savezni zavod za statistiku (jezik: nemački)
- Stalna konferencija gradova i opština (jezik: nemački)
- KommOn - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. (jezik: nemački)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- Istorijsko udruženje Magdeburga i okoline Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. oktobar 2019)