Martin (grad)
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Martin (grad) Martin | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Slovačka |
Kraj | Žilinski |
Okrug | Martin |
Regija | Turijek |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2023 | 50.629[1] |
— gustina | 751,20[2] st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 49° 04′ 00″ S; 18° 55′ 21″ I / 49.066733° S; 18.92245° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 395 m |
Površina | 67,74[3] km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Andrej Hrnčiar (NEKA) |
Poštanski broj | 036 01 |
Pozivni broj | 0 43 |
Registarska oznaka | MT |
Veb-sajt | |
Zvanični veb-sajt } |
Martin (slč. Turčiansky Svätý Martin do 1950, mađ. Turócszentmárton, nem. Turz-Sankt Martin, lat. Sanctus Martinus/Martinopolis) grad je u sjevernoj Slovačkoj, smješten na rijeci Turijak, pod Malom Fatrom, blizu Žiline. Ima oko 59.000 stanovnika, koji ga čine osmim po veličini gradom u Slovačkoj. On je središte regije Turijek i istoimenog okruga.
Dijelovi grada[uredi | uredi izvor]
Martin ima deset dijelova grada:
- Jahodnjiki (Jahodníky)
- Ljadovenj (Ľadoveň)
- Stred (Stred)
- Sever (Sever)
- Košuti (Košúty)
- Podhaj (Podháj)
- Stranje (Stráne)
- Prjekopa (Priekopa)
- Tomčani (Tomčany)
- Zaturčje (Záturčie)
Klima[uredi | uredi izvor]
- Prosječna godišnja temperatura: 7 - 7.5°C
- Prosječna godišnja padavina kiše: 750 - 860 m
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prvo pominjanje Martina je bilo 1264. pod imenom Zenthmarton, a naselje je 1340. dobilo status slobodnog kraljevskoga grada.
U turbulentnom 15. veku je grad pretrpio mnogo katastrofa, na primjer prilikom napada Husita 1433, kada je grad spaljen. Samo deset godina poslije, zemljotres ga je uništio.
Od 18. veka grad postaje sjedište Turijek okruga.
Grad je postao slovačko kulturno sjedište u 19. veku. Nekoliko kulturnih institucija(uključujući Matica Slovačka i Slovački nacionalni muzej) su osnovani u njemu. Velike političke aktivnosti koje su dovele do slovačke nacionalne emancipacije u 19. i ranom 20. veku, bile su organizovane u ili iz Martina. Grad se takođe industrijalizovao u to doba. Prva štamparija je otvorena 1869, a fabrika nameštaja Tatra nábytok 1890.
Grad je izgubio na značaju kada je Bratislava postala glavni grad 1918. Danas se u njemu nalazi sjedište Slovačke narodne biblioteke i Matice slovačke.
Narodna skupština Republike Slovačke proglasila je grad Martin gradom Slovačke kulture 24. avgusta 1994.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Martin je imao populaciju od 59,257 (Decembra 31, 2005). Po popisu iz 2001, 94,9% od stanovnika bili su Slovaci, 1,6% Česi, 0,5% Romi, i 0,2% Mađari. Sastav religija je bio: 44,1% rimokatolici, 31,2% bez religije i 17,2% protestanti.
Znamenitosti[uredi | uredi izvor]
Najstarija zgrada je Romanskna crkva posvećena Svetom Martinu od Tursa (13. vek). Slovački Narodni Muzej je postavio svoju etnografsku zbirku u Martinu. Muzej pod vedrim nebom u selu Jahodnícke háje izlaže tradicionalnu ruralnu arhitekturu i folklornu tradiciju iz regiona Turijek.
Grad je okružen planinskim vijencima Male i Velike Fatre, koji tokom zime nude sjajne uslove za skijanje, a leti za planinarenje.
Školstvo[uredi | uredi izvor]
Medicinski fakultet (dio Univerziteta Komenskog) je smješten u Martinu.
Sport[uredi | uredi izvor]
- Hokej na ledu: MHC Martin igra u Slovačkoj Ekstraligi.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Martin se nalazi pored glavnog puta iz Bratislave za Košice i glavne željezničke pruge, a direktno je povezan sa Žilinom, Turčjanskim Tjeplicama i Ružomberokom.
Javni gradski prevoz ne pokriva samo Martin, već i obližnji gradić Vrutki i tri sela (Bistrička, Lipovec, Turčjanske Kljačani).
Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]
- Gota, Nemačka
- Hogeven, Holandija
- Karvina, Češka Republika
- Jičin, Češka Republika
- Kališ, Poljska
- Bački Petrovac, Srbija
Poznati ljudi[uredi | uredi izvor]
- Janko Aleksu, slikar
- Miloš Aleksandar Bazovski, slikar
- Martin Benka, slikar
- Barbora Bobulova, glumica
- Zdeno Ciger, igrač hokeja na ledu
- Janko Jesenski, pisac
- Andrej Kmet, naučnik
- Miloslav Šmit, organizator vatrogasnih brigada
- Robert Švehla, igrač hokeja na ledu
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne)”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7101rr_obc: AREAS_SK.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter).