Materada
Materada | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Istarska |
Grad | Umag |
Stanovništvo | |
— 2011. | 133 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 24′ 11″ S; 13° 36′ 22″ I / 45.403° S; 13.606° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 52470 Umag |
Pozivni broj | +385 52 |
Registarska oznaka | PU |
Materada (ital. Matterada) je naseljeno mesto u Republici Hrvatskoj u Istarskoj županiji. Administrativno je u sastavu grada Umaga.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Materada se nalazi kod Umaga na putu Umag—Buje, kod raskrsnice puteva za Brtoniglu i Lovrečicu, na nadmorskoj visini od 70 metara. Stanovnici se bave tradicionalnom poljoprivredom (gaje vinovu lozu i masline).
Istorija
[uredi | uredi izvor]Područje je bilo naseljeno u pristoriji, antici i ranom srednjem bveku. Prvi se put pominje u 12. veku u putopisu Idrisija. Župna crkva Blažene Device Marije od Snega izgrađena je na mestu nekadašnje iz koje potiču po jedan glagoljski natpis iz 1531. i 1535. Obnovljena je i proširena 1664, a prodžena 1941. U 17. veku među izbeglicama pred Osmanlijama naselila se porodica Tomica (Tomizza) poreklom iz mletačke Albanije. U Juricanima kod Materada rođen je Fulvio Tomica, koji je u romanu Materada ovekovečio deo istorije 20. veka tog kraja.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u naselju Materada živela su 133 stanovnika u 61. domaćinstavu.[1]
Kretanje broja stanovnika po popisima 1857—2001.[2]
godina popisa | 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. |
br. stanovnika | 518 | 553 | 182 | 265 | 222 | 297 | 1173 | 1169 | 252 | 200 | 186 | 130 | 125 | 124 | 129 | 133 |
Napomena: U 1857, 1869. 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Čepljaljni, Juricani i Vardica, a 1880 i 1890. deo podataka naselju Juricani.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011. DZS Hrvatske Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. новембар 2011), Приступљено 12. 4. 2013.
- ^ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857-2001, www.dzs.hr Архивирано на сајту Wayback Machine (19. decembar 2013), Pristupljeno 12. 4. 2013.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Branko Fučić:„Gljagoljski natpisi“, Zagreb 1982.
- Niki Fachin: Umag-Savudrija: Povijest i kultura, Umag 2002.