Mdina
Mdina Mdina - Città Notabile | |
---|---|
![]() Panorama Mdine | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Lokalni savet | Mdina |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2019. | 242 |
— gustina | 268,89 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 35° 53′ 09″ S; 14° 24′ 11″ I / 35.885833° S; 14.403056° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 200 m |
Površina | 0,9 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Peter Deji Konti Sanr Manduka |
Veb-sajt | |
www.qormilocalcouncil.com |
Mdina (malt. Mdina, zvanično Città Notabile) je jedan od 11 zvaničnih gradova na Malti. Mdina je istovremeno i jedna od 68 opština u državi.
Mdina je zbog svoje izvanredno očuvane stare strukture utvrđenog grada na brdu i barokne arhitekture danas stecište brojnih turista, koji je zbog posebnog mira i odsustva savremenih vozila nazivaju i "ćutećim, tihim gradom".
Ovde se nalazi Nacionalni prirodnjački muzej Malte.
Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]
Grad Mdina smešten je u središnjem delu ostrva Malta i udaljen je od glavnog grada Valete 5,5 kilometara zapadno.
Naselje se razvilo u unutrašnjosti Malte, na približno 5 kilometra od Velikog zaliva. Područje grada je veoma malo - 0,9 km². Sa svojih 200 m nadmorske visine, Mdina je najviši grad Malte, smešten na strateški važnom mestu, na uzvišenju iznad središnje ravnice ostrva. Ispod grada obrazovalo se drugo naselje, Rabat, što na malteškom jeziku doslovno znači predgrađe.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Mdine bilo je naseljeno još u vreme praistorije i bilo je aktivno u starom i srednjem veku. Zbog svog strateškog položaja - brdo nad ravnicom - ovde se već u vreme Feničana obrazovalo utvrđenje. Veliki značaj dato naselje je očuvalo i tokom starorimske, saracenske i normanske vladavine. U vreme Normana Mdina je bila i upravno središte ostrvlja.
Današnje naselje vuče korene od dolaska Malteškog reda na ostrvo i velike opsade ostrva od strane Turaka u 16. veku. Grad je 1693. godine zadesio zemljotres, pa su posle toga vladari Malte, Vitezovi svetog Jovana, izgradili na ovom mestu utvrđeno naselje sa brojnim baroknim palatama, čiji se obim nije mnogo menjao tokom kasnijih epoha i vladara (Napoleon, Velika Britanija).
Grad je stradao od nacističkih bombardovanja u Drugom svetskom ratu, znatno manje nego druga veća naselja, a posle rata je obnovljen.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Stanovništvo Mdine je po procenama iz 2008. godine brojalo tek nešto preko 230 stanovnika, pa je Mdina najmanje naselje i opština u celoj državi (i pored toga što je grad).
Posebnost grada je njegovo stanovništvo, čuvene velikaške porodice, mahom potomci samih vitezova Malteškog reda.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Opština Mdina
-
Gradska katedrala
-
"Tiha“ ulica u Mdini
-
velika gradska vrata