Pravilnikom o specijalizacijama i užim specijalizacijama zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika utvrđuje se:
Vrsta specijalizacija i užih specijalizacija
Dužina trajanje specijalizacije i sadržina specijalizacija i užih specijalizacija
Program obavljanja specijalizacija, odnosno užih specijalizacija
Način obavljanja specijalističkog staža i polaganje specijalističkog ispita
Sastav i rad ispitnih komisija
Uslovi koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatna praksa, odnosno, Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije, za obavljanje specijalističkog staža
Uslovi i način priznavanja vremena provedenog na radu kao dela specijalističkog staža
Obrazac indeksa i diplome o položenom specijalističkom ispitu, odnosno položenom ispitu iz uže specijalizacije.
Doktori medicine mogu upisati i usavršavati se (specijalizovati) u sledećim granama medicine, odnosno oblastima zdravstvene zaštite, koje traju od tri do šest godina:[2]
interna medicina, kao deo kliničke odnosno kurativne medicine školuje lekare koji proučavaju, prepoznaju i leče neoperativnim metodama i sprečavaju nastanak unutrašnjih bolesti (bolesti srca, krvi i krvnih sudova, organa za varenje, pluća i dr).
internistička onkologija ili mediicinska onkologija, nezavisna je specijalizacija ili subspecijalizacija interne medicine priznata širom Evropske unije, Švajcarske, SAD, Japana, Kine, Južne Amerike i veliki broj drugih zemalja u svetu, koja škluje kadar koji je medicine, usmerena na lečenje malignih bolesti.[3]
infektologija, školuje kadar za posebnu granu interne medicine koja se bavi infekcijom (lokalizovanim infektivnim promenama) i infektivnim (zaraznim) bolestim, kao raširenim (diseminovanim) infektivnim procesom.[4]
pedijatrija, školuje kadar za posebnu granu interne medicine koja je definisana objektom svog interesa − detetom, od njegovog rođenja do kraja adolescencije.[5]
neurologija, školuje kadar koji se bavi nervnim sistemom, koji uključuje mozak , kičmenu moždinu i nerve i leči moždane udare, tumore mozga i kičme, epilepsiju, Parkinsonovu bolest i Alchajmerovu bolest.
plastična, rekonstruktivna i estetska hirurgija, koju neki nazivaju i estetska hirurgija školuje kadar koji obnavlja ili popravljaju kožu, lice, ruke, grudi ili drugih delova tela, nakon nakon povrede, bolesti ili iz kozmetičkih razloga.
otorinolaringologija, školuje kadar koji se bavi lečenjem bolesti ušiju , nosa, grla, sinusa, glave, vrata i respiratornog sistema i rekonstruktivnom i plastičnom hirurgijom glave i vrata.
oftalmologija;
dermatovenerologija, školuje lekare koji leče problema sa kožom, kosom, noktima i stanja izazvana polnim infekcijama.
fizikalna medicina i rehabilitacija;
opšta medicina;
medicina rada;
radiologija;
radijaciona onkologija;
nuklearna medicina;
patologija, školuje lekare koji se bave identifikacijom uzroka bolesti ispitivanjem telesnih tkiva i tečnosti pod mikroskopom.
alergologija, školuje kadar za posebnu granu interne medicine koja leči poremećaje imunog sistema kao što su astma, ekcem, alergije na hranu, alergije na ubode insekata i neke autoimune bolesti.
Doktori stomatologije mogu upisati i usavršavati se (specijalizovati) u sledećim granama stomatologije, odnosno oblastima zdravstvene zaštite, koje traju od tri do pet godina:
preventivna i dečja stomatologija;
bolesti zuba i endodoncija;
stomatološka protetika;
paradontologija i oralna medicina;
ortopedija vilica;
oralna hirurgija;
maksilofacijalna hirurgija ,
medicinska statistika i informatika.
Specijalizacije za diplomirane farmaceute i magistre farmacije[uredi | uredi izvor]
Diplomirani farmaceuti i magistri farmacije mogu upisati i usavršavati se (specijalizovati) u sledećim granama farmacije, odnosno oblastima zdravstvene zaštite, koje traju od dve do četiri godina:
Specijalizacije za diplomirane farmaceute - medicinske biohemičare i magistre farmacije[uredi | uredi izvor]
Diplomirani farmaceuti - medicinski biohemičari i magistri farmacije - medicinski biohemičari mogu upisati i usavršavati se (specijalizovati) u sledećim granama farmacije, odnosno oblastima zdravstvene zaštite, koje traju od tri do četiri godina:
^Duffin, Jacalyn (2010). History of Medicine, Second Edition: A Scandalously Short Introduction. University of Toronto Press.
^„What is Anesthesiology”. web.archive.org. 2016-12-21. Arhivirano iz originala 21. 12. 2016. g. Pristupljeno 2022-12-01.CS1 održavanje: Nepodoban URL (veza)
Smith, Margot W. Physician's Specialties and Medical Trade Areas: An Application of Central Place Theory. Papers and Proceedings of Applied Geography Conferences, Vol. 9, West Point NY 1986.
Smith, Margot W. A Guide to the Delineation of Medical Care Regions, Medical Trade Areas and Hospital Service Areas. Public Health Reports, 94:3:247 May 1979
Smith, Margot W. The Economics of Physician Location, Western Regional Conference, American Association of Geographers, Chicago, Illinois, 1979
Smith, Margot W. The Distribution of Medical Care in Central California: a Social and Economic Analysis, Thesis, School of Public Health, University of California, Berkeley, 1977 - 1004 pages