Медна гљива
Medna gljiva | |
---|---|
![]() | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Divizija: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | A. ostoyae
|
Binomno ime | |
Armillaria ostoyae (Romagnesi) Henrik (1973)
| |
Sinonimi | |
Agaricus congregatus Bolton 1791 nom. illeg. |
Medna gljiva (lat. Armillaria solidipes, ranije Armillaria ostoyae) vrsta je biljne patogene gljive iz Physalacriaceae familije. Ona je najčešća varijanta u zapanim SAD, grupe vrsta koje su imale isto ime Armillaria mellea. Armillaria ostoyae se veoma često javlja na tvrdom i četinarskom drvetu u šumama Kaskadnog oboda. Njen micelija napada sapanovinu i može da prelazi velika rastojanja ispod kore ili između stabala u obliku crnih rizomorfa.
Ova vrsta je gljiva poznata po tome što joj pripada najveći organizam, koji zauzima krug prečnika oko 6 km.[1] Istraživanja su pokazala da plodonosna tela ove gljive u Nacionalnoj šumi Maler u istočnom Oregonu (SAD) poseduju identičnu DNK,[2] što ukazuje na pripadnost istom organizmu ili klonalnoj koloniji. Procenjena starost ovog organizma je 2400 godina.[1]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Lerner K.L., Lerner B.W. (eds) 2003. World of Microbiology and Immunology. ISBN 978-0-7876-6541-8. стр. 35..
- ^ Ferguson, B. A.; Dreisbach, T. A.; Parks, C. G.; Filip, G. M.; Schmitt, C. L. (2003). „Coarse-scale population structure of pathogenic Armillaria species in a mixed-conifer forest in the Blue Mountains of northeast Oregon”. Canadian Journal of Forest Research. 33 (4): 612—623. doi:10.1139/x03-065.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Morrison, D.; Mallett, K. (1996). „Silvicultural Management of Armillaria Root Disease in Western Canadian Forests” (PDF). Canadian Journal of Plant Pathology. 18 (2): 194—199. doi:10.1080/07060669609500645. Arhivirano iz originala (PDF) 29. 10. 2008. g. Pristupljeno 21. 03. 2017.
- Volk, T. (2002). „The Humongous Fungus - Ten Years Later”. Inoculum. 53 (2): 4—8.
- Chapman, B.; Xiao, G.; Myers, S. (2004). „Early Results from Field Trials Using Hypholoma fasciculare to Reduce Armillaria ostoyae Root Disease”. Canadian Journal of Botany. 82 (7): 962—969. doi:10.1139/b04-078.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Beale, B. (10. 4. 2003). „Humungous fungus: world's largest organism?”. ABC Online. Arhivirano iz originala 31. 12. 2006. g. Pristupljeno 2. 1. 2007.
- Amos, J. (7. 8. 2000). „Fantastic fungus find”. BBC News.
- „Armillaria Root Rot, Shoestring Root Rot, Honey Mushroom”. Forest Health Notes. Washington State University. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 21. 03. 2017.