Pređi na sadržaj

Mec

Koordinate: 49° 07′ 13″ S; 6° 10′ 40″ I / 49.1203° S; 6.1778° I / 49.1203; 6.1778
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mec
fr. Metz
Mec
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Moto: Si paix dedans, paix dehors
Ako je mir unutar, mir je i izvan
Administrativni podaci
Država Francuska
RegionLorena
DepartmanMozel
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2019.118.489 [1]
 — gustina2.825,2 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 07′ 13″ S; 6° 10′ 40″ I / 49.1203° S; 6.1778° I / 49.1203; 6.1778
Vremenska zonaUTC+1, leti UTC+2
Aps. visina179 m
Površina41,94 km2
Mec na karti Francuske
Mec
Mec
Mec na karti Francuske
Ostali podaci
Poštanski broj57000, 57050, 57070
INSEE kod57463
Veb-sajt
www.mairie-metz.fr

Mec (fr. Metz) je grad na severoistoku Francuske, glavni grad departmana Mozel i regiona Lorena. Mec leži na ušću reke Sel u reku Mozel. Po podacima iz 2006. godine broj stanovnika u mestu je bio 124.435.

Iako je u prošlosti Nansi bio prestonica Lorene, sredinom 20. veka Mec je izabran kao glavni grad regiona Lorena.

Petao je postao simbol Francuske, zahvaljujući igri reči. Naime, na latinskom jeziku, "gallus" je značio i petao i gal, a tokom rimske epohe, Francuska se zvala Galija. Stoga je došlo do poistovećivanja petla sa Galijom i Galima, a danas i sa Francuskom.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Klima[uredi | uredi izvor]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Katedrala svetog Etjena u Mecu

Grad Mec su osnovali Kelti i nazivali su ga Mediomatrikum. Ovo ime je znatno kasnije skraćeno u Metis, pa najzad Mec. Godine 52. p. n. e., grad su zauzeli Rimljani. Grad se tada razvio u jedan od najvećih gradova rimske Galije (40.000 stanovnika). Godine 451, grad je zauzeo vođa Huna Atila Bič Božji.

U srednjem veku, Mec je bio prestonica Austrazije ili Istočnog franačkog carstva. Mec je bio jedno vreme sedište Karla Velikog. Kasnije je postao deo Svetog rimskog carstva. Tu je krunisan Karlo Ćelavi, kralj Francuske i car Svetog rimskog carstva.

Dugo vremena Mec je bio gotovo nezavisan grad na granici Francuske i Nemačkog carstva. Anri II je 1552. pripojio Mec Francuskoj i pored otpora stanovništva. Grad je posle toga utvrđen.

Nakon nemačke pobede u Francusko-pruskom ratu 1870. Mec je postao deo Nemačke i u njoj ostao do 1919. I danas je vidljiva razlika u arhitekturi četvrti koje su podignute u vreme nemačke odnosno francuske vladavine.

Najznačajniji spomenik kulture u Mecu je gotička Katedrala Sent Etjen čije je vitraže dizajnirao Mark Šagal.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija
1962.1968.1975.1982.1990.1999.2006.2011.
102.771107.537111.869114.232119.594123.776124.435119.962

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]