Međunarodni program za eliminaciju dječijeg rada
Međunarodni program za eliminaciju dječijeg rada (engl. The International Programme on the Elimination of Child Labour, skraćeno IPEC) je program kojeg Međunarodna organizacija rada sprovodi od 1992. godine. Cilj IPEC-a je da radi na progresivnom eliminisanju dječijeg rada jačanjem nacionalnih kapaciteta za rješavanje problema dječijeg rada i stvaranjem svjetskog pokreta za borbu protiv toga.
O programu[1]
[uredi | uredi izvor]Prioritetne ciljne grupe IPEC-a su djeca u najgorim oblicima dječijeg rada kao što je ropstvo i prakse slične ropstvu, kao što je obveznički dječiji rad i djeca u opasnim radnim uslovima i zanimanjima. IPEC se takođe fokusira na djecu koja su posebno ugrožena, tj. veoma malu radnu djecu (ispod 12 godina) i zaposlene djevojčice.
Politička volja i posvećenost pojedinih vlada da se pozabave dječijim radom u saradnji sa organizacijama poslodavaca i radnika, drugim nevladinim organizacijama i relevantnim stranama u društvu – kao što su univerziteti i mediji – je polazna tačka za sve aktivnosti IPEC-a. Održivost je ugrađena od samog početka kroz naglasak na „vlasništvo“ u zemlji. Pruža se podrška partnerskim organizacijama da razviju i sprovode mjere koje imaju za cilj prevenciju dječijeg rada, povlačenje djece sa opasnih poslova i obezbjeđivanje alternativa i poboljšanje uslova rada kao prelazne mjere ka eliminaciji dječijeg rada.
Aktivnosti i značaj
[uredi | uredi izvor]Od svog osnivanja, omogućio je objavljivanje izvještaja 1998, 2002. i 2006. godine dajući po prvi put globalnu procjenu broja djece koja rade, procjenjujući da u svijetu radi 350 miliona djece.[2] Ovaj program je takođe sproveo studije o različitim oblicima dječijeg rada (rad u kući, „najgori oblici rada“ uključujući trgovinu djecom, dječiju vojsku, dječiju prostituciju i dječju pornografiju, prinudni rad, najmlađih, djevojčica, itd.) ili njihov ekonomski uticaj.
Pored gore citiranih globalnih procjena, program koordinira zainteresovane strane oko akcionih planova i pokušava da se pronađu ekonomska rješenja sa poslodavcima. U svom izvještaju iz 2006. godine IPEC procjenjuje da su „napori preduzeti skoro svuda u svijetu u borbi protiv ove pošasti dali značajne rezultate“, ali da je značajna mobilizacija i dalje neophodna.
Strategija
[uredi | uredi izvor]Primjenjuje se fazna i multisektorska strategija koja se sastoji od sljedećih koraka:
- Motivisanje saveza partnera da priznaju i djeluju protiv dječijeg rada.
- Sprovođenje situacione analize kako bi se saznalo o problemima dječijeg rada u zemlji.
- Pomaganje u razvoju i sprovođenju nacionalnih politika o problemima dječijeg rada.
- Jačanje postojećih organizacija i uspostavljanje institucionalnih mehanizama.
- Stvaranje svijesti o problemu širom zemlje, u zajednicama i na radnim mestima.
- Promovisanje razvoja i primene zaštitnog zakonodavstva.
- Podrška direktnoj akciji sa (potencijalnim) djecom radnicima u svrhu demonstracije, uključujući vremenski ograničene programe za rješavanje Konvencija o najgorim oblicima dječijeg rada.
- Repliciranje i proširenje uspješnih projekata u programe partnera.
- Uključivanje pitanja dječijeg rada u socio-ekonomske politike, programe i budžete.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Pokret za prava deteta
- Kapaciteti koji se razvijaju
- Svetski dan protiv rada dece
- Najgori oblici opasnosti sa kojima se djeca suočavaju na poslu
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ https://www.ilo.org/about-ilo/how-ilo-works/flagship-programmes/international-programme-elimination-child-labour-and-forced-labour-ipec
- ^ Bureau International du Travail, La fin du travail des enfants : un objectif à notre portée, Conférence internationale du travail, Šablon:95e, Genève, 2006 ISBN 92-2-216603-5 Šablon:Lire en ligne.