Pređi na sadržaj

Mikrobloging

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mikrobloging je medij koji funkcioniše u formi bloga (blogging). Mikroblog se razlikuje od klasičnog bloga po tome što je njegov sadržaj mnogo manji u smislu veličine fajla i prostora kojeg zauzima.[1] Mikroblog dozvoljava korisnicima da razmijenjuju male sadržaje kao što su kratke rečenice, pojedine slike ili video linkove. Ove male poruke se ponekad nazivaju mikropostovi.[2]

Neki mikroblog servisi nude svojstva kao što su podešavanje privatnosti, na osnovu koje korisnik kontroliše ko ima pravo da čita mikroblog, ili da izabere alternativne načine objavljivanja koji se ne zasnivaju na okruženju Svjetske mreže.

Servisi[uredi | uredi izvor]

Prvi mikroblogovi su bili poznati kao tamblblogovi (tumblelogs). Termin je kreiran u blog postu iz 12. aprila 2005. godine. Džejson Kotke opisuje ovaj naziv u oktobru 2005. godine, opisujući ga kao „brzi i prljavi tok svijesti, nešto kao poseban stil linkloga ali sa više sadržaja od linkova“.[3] Bilo kako bilo, tokom 2006. i 2007. godine termin mikroblog se počeo koristiti mnogo više za označavanje servisa kao što su Tumblr (Tamblr) i Twitter (Tviter). Tviter je posebno popularan u Kini, jer ga koristi 35 miliona ljudi u 2012. godini, prema podacima GlobalWebIndex.[4] U istom periodu se dešava ekspanzija mikroblog sajtova, a neki od njih su PingGadget – mikrobloging servis baziran na lokaciji; Pownce, koji je razvijen od strane Kevina Rouza koji je integrisao mikrobloging sa sistemom dijeljenja datoteka i sistemom za pozivnice na događaje.[5] Ovaj posljednji je integrisan u servis Six Apart u decembru 2008. godine.[6]

Ostale društvene mreže takođe nude mikrobloging usluge (Fejsbuk, MajSpejs, LinkedIn), ali u formi ažuriranja statusa. Iako je ovaj tip mikrobloginga znatno redukovan, može se smatrati da pripada ovom pojmu jer uključuje razmjenu kratkih rečenica i slika.

Korišćenje mikroblogova[uredi | uredi izvor]

Nekoliko studija, uključujući one iz Harvardove poslovne škole i Sisomosa, su pokušale analizirati ponašanje korisnika na mikrobloging sevisima.[7] Neke od ovih studija pokazuju da servisi kao što je Tviter pokazuju kako većina aktivnih korisnika najviše doprinosi ukupnoj aktivnosti servisa.[8] Sisom je proveo istraživanje Tvitera koje je bilo bazirano na 11 miliona korisnika, a rezultati pokazuju da 10% korisnika generiše 86% aktivnosti na servisu. Ista studija pokazuje da su posebne grupe marketara na Tviteru mnogo aktivnije od prosječnih korisnika (15% marketara prati preko 2 hiljade ljudi i 0,29% Tviter korisnika prati više od 2 hiljade ljudi).[9]

Emili Pronin je provela studiju na Prinston Univerzitetu, zajedno sa Danijelom Vagnerom sa Harvarda, koja je pokazala moguće objašnjenje za ubrzani rast mikrobloginga. Studija predlaže vezu između kratkih „rafala“ aktivnosti i osjećanja ushićenja, moći i kreativnosti.[10]

Opšti uticaji mikroblogova očigledno rastu svakodnevno, dok uticaj mobilnog mikroblogovanja ipak raste sporije. Među najpopularnijim aktivnostima korisnika mobilnih uređaja u 2012. godini, mikrobloging i Tviter su zauzimali posljednje mjesto, sa samo 27% korisnika.[11]

Problemi mikrobloginga[uredi | uredi izvor]

Mikrobloging ima mnogo problema, a neki od njih su privatnost, sigurnost i integracija.[12] Privatnost je vjerovatno najznačajniji problem jer korisnici mogu emitovati osjetljive lične informacije svima koji vide njihov javni profil. Platforme mikroblogova mogu prouzrokovati prebleme u privatnosti na način da automatski podese opcije za privatnost na način koji može kompromitovati lične podatke. Primjer je Gugl Baz servis koji je „digao prašinu“ 2010. godine jer je korisnike iz elektronske pošte automatski uključio u „pratioce“.[13]

Na centralizovanim servisima, na kojima sve informacije teku kroz jednu tačku (kao što je Tviter), privatnost je problem zbog toga što omogućava vladama i sudovima da pristupaju informacijama koje bi trebalo da budu privatne (najčešće kroz sudske naloge). Primjeri mogu biti Vikiliks[14] u vezi sa Tviterom, kao i mnogi drugi slučajevi.[15]

Sigurnost kao problem je prvobitno pokrenuo poslovni svijet, jer postoji mogućnost da se osjetljive poslovne informacije publikuju na mikrobloging sajtovima kao što je Tviter. Integracija je vjerovatno najteži problem za riješiti, jer se smatra da se čitava korporativna kultura mora promijeniti prilikom uvođenja mikrobloginga.[16]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kaplan Andreas M., Haenlein Michael (2011) The early bird catches the news: Nine things you should know about micro-blogging, Business Horizons
  2. ^ S. Lohmann et al. (2012). "'Visual Analysis of Microblog Content Using Time-Varying Co-occurrence Highlighting in Tag Clouds'"
  3. ^ "Tumblelogs". kottke.org. 2005-10-19. Retrieved 2013-11-27.
  4. ^ Number of Active Twitter Users in Selected Countries. GlobalWebIndex. September 2012. Retrieved November 5, 2013
  5. ^ Pownce Company profile. Retrieved October 14, 2013.
  6. ^ Pownce website". Pownce.com. Retrieved 2013-11-27.
  7. ^ New Twitter Research: Men Follow Men and Nobody Tweets". Harvard Business School. 2009-06-01. Retrieved 2009-06-23.
  8. ^ "The More Followers You Have, The More You Tweet. Or Is It The Other Way Around?". TechCrunch. 2009-06-10. Retrieved 2010-06-23.
  9. ^ "Inside Twitter: An In-depth Look Inside the Twitter World". Sysomos. 2009-06-10. Retrieved 2009-06-23.
  10. ^ Could this be a factor in the allure of microblogs? | The Laughing Buddha
  11. ^ Statistics on the most popular activities for mobile internet users, Accenture. October 2012.
  12. ^ VikiliksDejin Zhao & Mary Beth Rosson (May 2009). "'How and why people Twitter: the role that micro-blogging plays in informal communication at work'". ACM GROUP2009 Conference.
  13. ^ 'Google Buzz redesigned after privacy complaints'". The Telegraph (London). February 15, 2010. Retrieved March 25, 2010.
  14. ^ Whittaker, Zack (8 January 2011). "US Subpoenas Wikileaks Tweets, and Why This Could Affect You". ZDNet. Archived from the original on 11 January 2011. Retrieved 12 January 2011
  15. ^ Remizowski, Leigh. "NYPD to subpoena Twitter over theater threat". New York. CNN. Retrieved January 31, 2013.
  16. ^ [„Twitter outings undermine super injunctions | Reuters[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 13. 11. 2013. g. Pristupljeno 10. 03. 2014.  Sukob URL—vikiveza (pomoć) Twitter outings undermine super injunctions | Reuters]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]