Milovan Milutinović
Milovan Milutinović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 16. mart 1949. |
Mjesto rođenja | Trnopolje, Prijedor, FNRJ |
Datum smrti | 19. mart 2021.72 god.) ( |
Mjesto smrti | Banja Luka, Republika Srpska, BiH |
Vojna karijera | |
Služba | ![]() ![]() ![]() |
Vojska | Jugoslovenska narodna armija Vojska Republike Srpske Vojska Jugoslavije |
Čin | pukovnik |
Učešće u ratovima | Rat u Bosni i Hercegovini |
Odlikovanja | ![]() |
Milovan Milutinović (Trnopolje, Prijedor 16. mart 1949 — Banja Luka, 19. mart 2021) bio je pukovnik Vojske Republike Srpske, doktor političkih nauka i dekan na Nezavisnom univerzitetu u Banjoj Luci.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Osnovnu i školu učenika u privredi završio je u Prijedoru. Nakon toga je završio Srednju vojnu školu smjer oklopno mehanizovane jedinice u Banjoj Luci. Poslije prvog stepena Ekonomskog fakulteta, upisuje vanredno Vojnu akademiju Kopnene vojske - smjer OMJ, koju završava 1975. Poslije toga završava Školu za usavršavanje oficira oklopno mehanizovanih jedinica u trajanju od 6 mjeseci, 1979. To je bila škola za dužnost komandanta bataljona. Visoku političku školu JNA u trajanju od 1 godine završio je 1988. sa odličnim uspjehom kao prvi u rangu. Nakon toga, 1989. upisuje postdiplomske studije na Visokoj političkoj školi JNA, koju nije završio zbog službe na Kosovu i Metohiji, gdje je bilo proglašeno vanredno stanje. To vanredno stanje je bilo dugogodišnje.
Poslije završetka školovanja obavljao je dužnosti komandira voda i komandira tenkovske čete do 1980. Od tada je načelnik klase Srednje vojne škole, do 1984. Od 1985. obavlja dužnost pomoćnika komandanta za moral i informisanje na Poligonu oklopno mehanizovanih jedinice Manjača. Poligon je bio u rangu oklopnog bataljona. U periodu od 1988. do 1992. je referent u organu za moral i informisanje Komande Prištinskog korpusa. Po naređenju Generalštaba JNA u 17. aprila 1992. dolazi u Banja Luku i u 5. korpus JNA. Tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata bio je načelnik PRESS-centra i načelnik Informativne službe u Komandi 5. korpusa JNA (Banjalučkog), kasnije 1. Krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske (1992—1994). Tokom rata bio je glavni i odgovorni urednik listova "Krajiški vojnik" i "Srpske vojska", vojničke TV emisije "Na braniku otadžbine" i radio emisija "Sa borcima Republike Srpske" i "Vojnička noć", a pri kraju rata 1995. godine bio je osnivač i urednik radija GŠ VRS "Radio Krajina".[1] Dužnosti načelnik Informativne službe i Centra za informativno-propagandnu djelatnost Glavnog Štaba VRS vršio je od 1994—1996. Zbog toga je nazivan i portparol generala Ratka Mladića. U period od 2000—2002. obavljao je dužnost savetnika člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske za medije i politiku. Po ličnom zahtjevu je prijevremeno penzionisan 1999. u činu pukovnika.
Od 2000. pohađa Postdiplomske studije na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci, gdje je 2006. magistrirao i stekao akademsko zvanje magistar sociologije. Nakon toga na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Beograd 2009. uspješno je odbranio doktorsku disertaciju i stekao zvanje doktora političkih nauka. Objavio je više stručnih i dokumentarnih publikacija među kojima se ističu knjige pod naslovom:
- Vojska Republike Srpske između politike i rata (1997),
- Kako sam vodio medijski rat (1998),
- Medijske manipulacije u jugoslovenskom sukobu (2003),
- Rat je počeo riječima - Bosna i Hercegovina devedesetih (2010),
zatim romansirane biografije:
- Heroj Kozare Rade Kondić,(1986),
- Narodni heroj Ranko Šipka (1987),
- Revolucionar Danko Mitrov,
- General Drapšin (1986).
Objavio je više desetina naučnih i stručnih članaka u raznim časopisima. Više od trideset godina bavio se novinarstvom, publicistikom i informativno propagandnim dejstvima u vojsci i u društvu. Bio je saradnik Instituta za političke studije u Beogradu iz oblasti medija od 1997. i član Srpskog komunikološkog društva u Beogradu.[2] Na Nezavisnom univerzitetu u Banjoj Luci je bio profesor komunikologije, političkog komuniciranja i odnosa sa javnošću.[1] Bio je osnivač i prvi predsjednik Organizacije starješina VRS.[3]
Preminuo je 19. marta 2021 od poslijedica Kovid 19, a sahranjen je 23. marta 2021. na porodičnom groblju u Trnopolju.
Odlikovanja[uredi | uredi izvor]
- Karađorđeva zvijezda I reda.[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Preminuo predsjednik Organizacije starješina VRS Milovan Milutinović”. Nezavisne novine. 19. 3. 2021. Pristupljeno 14. 4. 2021.
- ^ S., G. (19. 3. 2021). „Preminuo pukovnik Milovan Milutinović”. Glas Srpske. Pristupljeno 14. 4. 2021.
- ^ „Milovan Milutinović predsjednik Organizacije starješina Vojske Republike Srpske”. ATV. 5. 4. 2017. Pristupljeno 14. 4. 2021.
- ^ „Predsjednica Republike Srpske odlikovala povodom Dana Republike Srpske zaslužne institucije i pojedince”. Predsjednik Republike Srpske. 8. 1. 2022. Arhivirano iz originala 11. 03. 2022. g. Pristupljeno 08. 01. 2022.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Milutinović, Milovan (1998). Kako sam vodio medijski rat. Beograd: Narodna knjiga.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Rođeni 1949.
- Umrli 2021.
- Prijedorčani
- Banjalučani
- Srbi u Bosni i Hercegovini
- Oficiri Vojske Republike Srpske
- Pukovnici VRS
- Ličnosti Rata u Bosni i Hercegovini
- Pripadnici VRS
- 1. krajiški korpus VRS
- Generalštab Vojske Republike Srpske
- Doktori političkih nauka
- Nosioci Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)
- Umrli od posledica kovida 19 u Bosni i Hercegovini