Milovan Samardžija
milovan samardžija | |
---|---|
![]() Milovan Samardžija u generalskoj uniformi | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1923. |
Mesto rođenja | Bukovača, kod Bosanskog Petrovca, Kraljevina SHS |
Datum smrti | 29. jul 1990.66/67 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, SR Srbija, SFR Jugoslavija |
Profesija | vojno lice |
Delovanje | |
Član KPJ od | 1942. |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Služba | NOV i PO Jugoslavije Jugoslovenska narodna armija 1941 — 1972. |
Čin | general-major |
Odlikovanja | ![]() |
Milovan Samardžija (Bukovača, kod Bosanskog Petrovca, 1923 — Beograd, 29. jul 1990) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i general-major JNA.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Milovan Samardžija je rođen 1923. godine u Bukovači, kod Petrovca, od oca Trivuna. Potiče iz zemljoradničke porodice. Prije rata bio je radnik sa završenom građanskom školom.[1]
Odmah po okupaciji Jugoslavije uključio se u pripreme za oružani ustanak. 27. jula 1941. Bio je među prvim borcima u ustanku. Od prvih dana učestvovao je u ustaničkim i gerilskim akcijama u petrovačkom kraju. Bio je pripadnik Drinićke čete[2] i Treće krajiške brigade od njenog nastanka, pa do 1944. U KPJ je primljen 1942. Učesnik je bitke na Sutjesci.[3]
U ratu je obavljao dužnost zamjenika političkog komesara Trećeg bataljona Treće krajiške brigade. Krajem rata obavljao je dužnost pomoćnika komesara Devete krajiške brigade,[3] zatim Desete krajiške divizije.[2] Poslije rata bio je politički komesar divizije i načelnik katedre vojne istorije na Višoj vojnoj akademiji JNA. Bio je i predsjednik komisije za polaganje čina majora.[1]
Završio je Višu vojnu akademiju JNA. Unapređen je u čin general-majora. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1972. godine.[1] O svojim ratnim iskustvima pisao je u zborniku sjećanja Petrovac u NOB.
Više puta je odlikovan raznim vojnim odlikovanjima.[1] Ukupno je odlikovan 10 puta.[2] Nosilac je Partizanske spomenice 1941.
Umro je u Beogradu 1990. godine.[1]
Stručna djela
[uredi | uredi izvor]- Ratne doktrine i razvoj armija zemalja učesnica u Drugom svetskom ratu, Viša vojna akademija JNA, Beograd, 1964.[4]
- Grčko-italijanski rat 1940/1941. godine, Viša vojna akademija JNA, Beograd, 1964.[5]
- Operacije na Zapadnom frontu 1940. godine, Viša vojna akademija JNA, Beograd, 1967.[6]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b v g d Kovačević, Dušan S. (2006). Sela Bara, Bukovača, Drinić, Vedro Polje – Srez Bosanski Petrovac 1700–2006. Novi Sad: Mjesna zajednica Bukovača. str. 442. ISBN 978-99938-882-0-8.
- ^ a b v borci 2.svetskog rata (na jeziku: srpski), Pristupljeno 2022-06-09
- ^ a b Treća krajiška brigada - Zbornik sjećanja. Beograd: Odbor sekcije boraca Treće proleterske krajiške brigade u Beogradu. 1985. str. 533, 947.
- ^ „Ratne doktrine - KupujemProdajem”. www.kupujemprodajem.com (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-03-08.
- ^ „Grcko - Italijanski rat - KupujemProdajem”. www.kupujemprodajem.com (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-03-08.
- ^ „Operacije na zapadnom frontu - KupujemProdajem”. www.kupujemprodajem.com (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-03-08.