Minaret

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Džamija u Asuanu, Egipat
Čarminar u Hajderabadu, Indija
Kutub minaret u Delhiju u Indiji, najviši minaret od cigle

Minaret ili munara (arap. manārasvetionik, tur. minare) je distinktivno obeležje islamske arhitekture. Minareti su obično visoke kule sa kupolama na vrhu. Mogu stajati posebno ili uz džamiju i najčešće su izrazito viši od nje.[1][2]

Istorija i razvoj[uredi | uredi izvor]

U nekim starijim džamijama, kao što je Velika Džamija u Damasku, minareti su u početku služili kao osmatračnice osvetljavane bakljama (nar na arapskom znači „svetlost“ odakle je i potekla reč minaret). U bliskoj istoriji, glavna uloga minareta je bila da obezbedi povoljno mesto sa kojeg bi mujezin pozivao na molitvu. Danas se na molitvu poziva preko ozvučenja, uglavno u samoj džamiji. Na taj način danas minareti imaju tradicionalnu i dekorativnu ulogu.

Najstariji minaret na svetu bio je izgrađen uz mošeju Omejida u Damasku (poč. VIII veka).

Najveći minaret na svetu koji ima 210 metara nalazi se u džamiji Hasan II u Kazablanci u Maroku, dok je najveći minaret od cigala u Delhiju, Indija. Trenutno se grade dva minareta u Teheranu, a planirana visina je 230 metara.

Konstrukcija[uredi | uredi izvor]

Minareti se najčešće sastoje od tri dela:

Osnove

Obično se kopa dubok temelj a od materijala se koristi šljunak. Postoje minareti i bez osnove ali je ovo retka pojava.

Kule

Visoke kule su konične, cilindrične ili poligonalne; stepenice kruže oko minareta u smeru suprotnom od smera kretanja kazaljke na časovnicima, pružajući dodatnu potporu za najizduženije kule.

Galerije

U gornjem delu minareta nalazi se balkon odakle se poziva na molitvu. Prekriven je strehom nalik na krov i ukrašen je reznim ornamentima, kao što su cigla, crep, lukovi ili natpisi.

Lokalni stilovi[uredi | uredi izvor]

Postoje razni stilovi u zavisnosti od oblasti i vremenske epohe. Ovo su neki od stilova i oblasti odakle potiču ostali stilovi:

Egipat (VII vek) / Sirija (do XII veka)
Niske četvrtaste kule smeštene na sva četiri ugla džamije.
Irak
Samostalan konični minaret okružen spiralnim stepeništem.
Egipat (XV vek)
Oktagonalni. Dva balkona, gornji manji od donjeg.
Persija (XVII vek)
Dva para tankih kula sa obe strane ulaska u džamiju koje se završavaju prekrivenim balkonima ukrašenim plavim crepovima.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Minaret”. Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 3. 2. 2020. (jezik: engleski)
  2. ^ „minaret | Hrvatska enciklopedija”. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2023-02-04. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]