Pređi na sadržaj

Ministar-predsjednik Holandije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ministar-predsjednik Holandije (hol. Minister-president van Nederland) službeni je naziv za šefa vlade u Holandiji. Predsjednik je Savjeta ministara Holandije odnosno Savjeta ministara Kraljevine Holandije i ministar opštih poslova.

Djelokrug[uredi | uredi izvor]

Funkcija ministra-predsjednika („premijera”) zvanično je uvedena ustavnim promjenama iz 1983. godine.[1] Dotad je postojao faktički šef vlade iz reda ministara, ali bez posebnog ustavnog položaja. Shodno tome se ministar-predsjednik i danas smatra prvim među jednakima (lat. primus inter pares), a i zvanično je jedan od resornih ministara. Nakon 1937. njegov stalni ministarski položaj je pod nazivom ministar opštih poslova (hol. Minister van Algemene Zaken).

Ministra-predsjednika i ministre postavlja i razrješava kralj ukazom. Svi ministri zajedno čine Savjet ministara (hol. Ministerraad) pod rukovodstvom ministra-predsjednika. On neposredno rukovodi Ministarstvom opštih poslova kao nadležni ministar. Ovo ministarstvo je svojevrsni sekretarijat vlade, a pod njegov djelokrug spada i kraljevski dom. Ministar-predsjednik se jednom sedmično sastaje sa kraljem.[2][3]

Ministar-predsjednik takođe rukovodi Savjetom ministara Kraljevine Holandije (hol. Rijksministerraad) koji je različit organ od Savjeta ministara Holandije (hol. Ministerraad). On se pored svih ministara iz Holandije sastoji i iz opunomoćenih ministara iz tri konstitutivne jedinice na Karibima (Aruba, Kurasao i Sveti Martin). Shodno tome se razlikuju i dva ustavna akta: Ustav Holandije i Povelja Kraljevine Holandije.[4] Međutim, budući da je kontinentalna Holandija najmoćnija od četiri konstitutivne jedinice koje čine Kraljevinu Holandiju onda se i ova dva savjeta ministara često poistovjećuju.

Ministar-predsjednik se nalazi na čelu kabineta (hol. kabinet) koji predstavlja jedinstvo vlade. Kabinet, pored ministara, uključuje i državne sekretare (hol. staatssecretarissen).[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]