Miroljub Nedović Riki
Miroljub Nedović Riki | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Miroljub Nedović |
Druga imena | Riki |
Datum rođenja | 23. mart 1961. |
Mesto rođenja | Niš, FNRJ |
Zanimanje | pozorišni glumac, reditelj, dramski pisac |
Porodica | |
Supružnik | Ivana Nedović |
Miroljub Nedović Riki (Niš, 23. mart 1961) srpski je pozorišni glumac, reditelj i dramski pisac.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Miroljub Nedović je rođen u Nišu, 1961. godine. Počeo je da glumi 1979. godine u Omladinskom pozorištu „Treća polovina“. Pozorište je vodio Desimir Stanojević, a kad je prešao u Beograd, 1990. godine, Miroljub je sa suprugom Ivanom preuzeo pozorište. Danas je umetnički rukovodilac Scene Off Teatra „Treća polovina“ iz Niša. Takođe je glumac niškog Narodnog pozorišta[1] od 1983. godine. Odigrao je više od osamdeset uloga. Kao dramski pisac napisao je dvadesetak komada, od kojih je većina nagrađena na festivalima i konkursima.[2] Kao reditelj režirao je uglavnom komade koje je sam napisao.[3] Član je „Udruženja dramskih umetnika Srbije“[4][a], „Udruženja dramskih pisaca Srbije“[5][b], „Saveza ribolovaca“ i „Saveza izviđača“.[7] Nije član nijedne stranke. Učesnik je rata 1999. godine. U decembru 2013. godine Nedović je obeležio 30 godina karijere predstavom „Made in Niš“, premijerno izvedenom u niškom Narodnom pozorištu. Predstava je kombinacija rialitija, stendap komedije i kabarea, a Nedović je napisao tekst i režirao predstavu.[2][8] Oženjen je glumicom Ivanom Nedović, sa kojom ima dve kćeri. Živi i radi u Nišu.[9][10][11]
Uloge[uredi | uredi izvor]
Miroljub Nedović je igrao u komadima: Molijera, Šekspira, Koljade, Fejdoa, Nušića, Popovića, Selinića, Kovačevića, Sremca, Stankovića... Glumio je u sledećim pozorišnim predstavama:
- Ljubavni zov Marka Mrče,
- Ribarenje na asfaltu,
- Hotel slobodan promet,
- Ruženje naroda,
- Dama iz Maksima,
- Dundo Maroje, uloga: Stefano (pijani podrumar), premijera 28. novembar 2007, Narodno pozorište Niš,
- Bura, uloga: Bokčilo, premijera 11. mart 2009, Narodno pozorište Niš[12],
- Violinista na krovu, uloga: narednik, premijera 11. mart 2010, Narodno pozorište Niš,
- Ožalošćena porodica, uloga: Trifun, premijera 9. april 2011, Narodno pozorište Niš[13],
- Mačoizam, premijera 24. decembar 2011, Narodno pozorište Niš[14][15],
- Gangsterbajteri, uloga: Crni (Nišlija),
- Evropejci[10],
- Seksualno vaspitanje za neupućene,
- Made in Niš[16],
- Konstantin: Znamenje anđela, uloga: Konstantinov pisar, premijera 27. februar 2013, Narodno pozorište Niš[17],
- Azilanti[18],
- Niška kabariška[19],
- Veliki manevri u tijesnim ulicama, uloga: Vice Prebanda, premijera 2. aprila 2013, Narodno pozorište Niš.[20]
Tekstovi[uredi | uredi izvor]
Kao dramski pisac Nedović je napisao tridesetak komada od kojih su gotovo svi igrani. Njegove drame izvođene su u pozorištima u Nišu, Beogradu, Vranju, Leskovcu, Paraćinu, Zaječaru, Vršcu, Banjoj Luci, Prijedoru i Torontu.
Drame[uredi | uredi izvor]
- Seme
- Tamni vilajet
- Priče iz belog sveta
- Vilin konjic
- Kolubarska bitka, po motivima iz romana Vreme smrti, pisca Dobrice Ćosića[21]
Monodrame[uredi | uredi izvor]
- Ajd' kaži, al' po duši
- Probudi se...
Komedije[uredi | uredi izvor]
- Soko zove Orla
- Bluz osmeh
- Đavolja posla[3]
- Bilo jednom u pozorištu
- Niška kabariška
- Juriš u budućnost
- Krađa, svađa... itd.
- Mlaćenici i plaćenici[v]
- Evropejci
- Mačoizam[14]
- Gangsterbajteri (1, 2, 3 i 4)
- Seksualno vaspitanje za neupućene
- Rok agein
- Šmizle
- Azilanti
- Made in Niš[16]
Komadi za decu[uredi | uredi izvor]
- Kraljević Marko i Musa Kesedžija (istorijsko ekološka komedija za decu), muziku za predstavu je komponovao Nenad Milosavljević, frontmen grupe Galija.[10]
- Sama u kući (vodvilj za decu)
- Veliki princ (setna bajka)[3][16]
- Priča iz prašume
- Konstantinov mač (kad je veliki Konstantin bio mali)
Dramatizacije[uredi | uredi izvor]
- Kako ubiti suprugu[22]
- Deca sa stanice Zoo
- Ženski kabare
- Vojvoda Mišić
- Hajduci
- Dečji kabare
- Na Drini ćuprija
Režija[uredi | uredi izvor]
Režirao je četrdesetak predstava, uglavnom za tekstove koje je sam napisao. Najveći uspeh kod publike imale su njegove režije kabarea: Niška kabariška, Vic kabare, Dečji rok end rol kabare i Ženski šovinistički kabare.[6]
Režirao je u niškom Narodnom pozorištu, pozorištu „Zoran Radmilović“ u Zaječaru i pozorištu mladih „Treća polovina“.
Izdanja[uredi | uredi izvor]
Knjige[uredi | uredi izvor]
- Seme (dramski tekstovi), Prosveta, Niš, 1998. godine.[23]
- Nekoliko lakih komada (komedije)
- Niš, Nišlije, niški (staroniški rečnik)[9]
Antologije[uredi | uredi izvor]
- Pisci nacionalnog teatra (Muzej pozorišne umetnosti)
- Savremena srpska drama (Udruženje dramskih pisaca Srbije)
- Niški dramski pisci (Prosveta, Niš)
- Savremeni niški pisci (Gradina, Niš)
Njegova drama Tamni vilajet nalazi se u prvom tomu štampane edicije „Savremena srpska drama“ iz 1998. godine, kojeg izdaje „Udruženja dramskih pisaca Srbije“.[24]
Prevod[uredi | uredi izvor]
- Srpska savremena drama (Katovice, Poljska)
Nagrade[uredi | uredi izvor]
- Nagrada „11. januar”, najveće priznanje grada Niša, uručeno 11. januara 2020. godine u Svetosavskom domu.[25]
Nagrade za glumu[uredi | uredi izvor]
- Nagrada za mladog glumca na festivalu „Dani komedije“ u Jagodini, 1985. godine, u predstavi Hotel slobodan promet - Ž. Fejdo.
- Nagrada UDU za mladog glumca na festivalu „Joakim Vujić“ u Nišu, 1989. godine, u predstavi Ruženje naroda - S. Selinić.
- Nagrada za mladog glumca na festivalu „Dani komedije“ u Jagodini, 1990. godine, u predstavi Dama iz Maksima - Ž. Fejdo.[7]
Nagrade za drame[uredi | uredi izvor]
- Nagrada za najbolji dramski tekst na konkursu „Ben Akiba“, Udruženja dramskih pisaca Srbije, za tekst Seme.
- Nagrada za najbolji dramski tekst na festivalu „Joakim Vujić“ za tekst Seme u izvođenju pozorišta Zoran Radmilović iz Zaječara.
- Nagrada za najbolji tekst na festivalu ekoloških predstava u Bačkoj Palanci za tekst Kraljević Marko i Musa Kesedžija u izvođenju Scene Off Teatra „Treća polovina“ iz Niša.
- Nagrada za najbolji tekst na festivalu u Kninu za tekst Seme u izvođenju banjalučkog Narodnog pozorišta.
- Nagrada za najbolji tekst na festivalu dečjih pozorišta „Festić“ u Beogradu za tekst Kraljević Marko i Musa Kesedžija u izvođenju pozorišta Zoran Radmilović iz Zaječara.
- Nagrada za najbolji tekst na konkursu „Projekat Rastko“ na Internetu.[7]
Nagrade ze režiju[uredi | uredi izvor]
- Nagrada za režiju na festivalu dečjih pozorišta „Festić“ u Beogradu, za predstavu Sama u kući u izvođenju Scene Off Teatra „Treća polovina“ iz Niša.[7]
Kritike[uredi | uredi izvor]
U zborniku „Savremena srpska drama“ o drami Tamni vilajet, pozorišni i književni kritičar Radomir Putnik piše:
Nedović piše ekonomično, njegovi dijalozi su kratki i spontani, odražavaju nervozu likova drame. Do suštine svake priče dolazi se najkraćim putem u kome replike deluju sinhrono s akcijom.[26]
Napomene[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Narodno pozorište u Nišu. „Ansambl”. Pristupljeno 11. 1. 2015.
- ^ a b Južne vesti. „Predstava „Made in Niš“”. Pristupljeno 10. 1. 2015.
- ^ a b v Canadian Serbian Theatre. „Miroljub Nedović”. Arhivirano iz originala 15. 12. 2014. g. Pristupljeno 10. 1. 2015.
- ^ Udruženje dramskih umetnika Srbije. „Članovi udruženja”. Pristupljeno 11. 1. 2015.
- ^ Udruženje dramskih pisaca Srbije. „Članovi udruženja”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 11. 1. 2015.
- ^ a b Komunikacija. „Tamni vilajet”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 12. 1. 2015.
- ^ a b v g NisCafe. „Miroljub Nedović”. Pristupljeno 10. 1. 2015.
- ^ Niška televizija. „Nedović obeležava 30 godina rada”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 10. 1. 2015.
- ^ a b Niške vesti. „Najdraže mi je kad radim kao glumac”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 12. 1. 2015.
- ^ a b v Glas javnosti. „Priča o našim evropejcima”. Pristupljeno 12. 1. 2015.
- ^ Večernje novosti. „Amaterska odskočna daska”. Pristupljeno 12. 1. 2015.
- ^ Sterijino pozorje. „Bura - Vilijam Šekspir”. Arhivirano iz originala 24. 09. 2015. g. Pristupljeno 11. 1. 2015.
- ^ Politika. „Nušićev Agaton od večeras u Nišu”. Pristupljeno 11. 1. 2015.
- ^ a b Narodno pozorište Niš. „Mačoizam”. Pristupljeno 12. 1. 2015.
- ^ Južne vesti. „Predstava „Mačoizam“”. Pristupljeno 11. 1. 2015.
- ^ a b v Port. „Miroljub Nedović”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 11. 1. 2015.
- ^ Narodno pozorište u Beogradu. „Premijera drame "Konstantin: Znamenje anđela"”. Pristupljeno 11. 1. 2015.
- ^ Južne vesti. „„Azilanti“ u Narodnom pozorištu”. Pristupljeno 11. 1. 2015.
- ^ Vesti online. „Kabare uz smeh do suza”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 12. 1. 2015.
- ^ Danas. „Veliki manevri u tijesnim ulicama”. Pristupljeno 12. 1. 2015.
- ^ Voždov letopis. „Kolubarska bitka”. Pristupljeno 12. 1. 2015.
- ^ Za media. „Dani Zorana Radmilovića”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 12. 1. 2015.
- ^ Gugl knjige. „Seme: drame”. Pristupljeno 12. 1. 2015.
- ^ Udruženje dramskih pisaca Srbije. „Savremena srpska drama broj 1/1998”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 12. 1. 2015.
- ^ „Uručena priznanja „11. januar””. Južne vesti. Pristupljeno 28. 1. 2020.
- ^ Radomir Putnik. „Pogovor” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 23. 09. 2015. g. Pristupljeno 12. 1. 2015.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Projekat Rastko - Bluz osmeh - Miroljub Nedović Riki
- Projekat Rastko - Seme - Miroljub Nedović Riki
- Projekat Rastko - Tamni vilajet - Miroljub Nedović Riki
- Projekat Rastko - Đavolja posla - Miroljub Nedović Riki
- Projekat Rastko - Mlaćenici i plaćenici - Miroljub Nedović Riki
- Projekat Rastko - Kraljević Marko i Musa Kesedžija - Miroljub Nedović Riki
- Projekat Rastko - Veliki princ - Miroljub Nedović Riki