Mirčeta Đurović
Mirčeta Đurović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 5. avgust 1924. |
Mesto rođenja | Danilovgrad, Kraljevina Jugoslavija |
Datum smrti | 2011.86/87 god.) ( |
Mesto smrti | Podgorica, Crna Gora |
Naučni rad | |
Polje | ekonomija i istorija |
Nagrade | Trinaestojulska nagrada, Nagrada Oktoih |
Mirčeta Đurović (Danilovgrad, 5. avgust 1924 — Podgorica, 2011) bio je crnogorski akademik, ekonomista, istoričar, redovni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, urednik više periodičnih publikacija, društveni radnik i nosilac razvojnik projekata. Dobitnik je više nagrada i priznanja.[1]
Život i karijera
[uredi | uredi izvor]Rođen je 5. avgust 1924, u Danilovgradu u Crnoj Gori. Školovao se u Danilovgradu, Podgorici i na Cetinju. Specijalizaciju je stekao na Institutu društvenih nauka u Beogradu, gde je i doktorirao 1956. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Karijeru je počeo radom u Naučnom društvu i Istorijskom institutu Crne Gore između 1951. i 1960. godine. Potom je radio kao vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Titogradu od 1960. godine, a potom i kao redovni profesor od 1971. godine. Na ovom fakultetu bio je prvi dekan fakulteta od 1960. do 1964. godine.
Akademske školske 1970/71. godine boravio je na usavršavanju u Sjedinjenim Američkim Državama.
Dužnost rektora Univerziteta Veljko Vlahović obavljao je od 1974. do 1978. godine.
Dopisni član Društva za nauku i umjetnost Crne Gore postao je 1973. a redovni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) 1981. godine. Iste godine izabran je za sekretara Odjeljenja društvenih nauka CANU, a od 1985. do 1989. nalazio se na dužnosti predsednika CANU.
Od ostalih društveno-političkih dužnosti obavljao je:
- Dužnost potpredsjednik Predsedništva Zajednice Univerziteta Jugoslavije.
- Člana Saveta akademija nauka i umetnosti Jugoslavije i predsednik Komisije za međunarodnu saradnju (1981—1985).
- Narodnog poslanika u Skupštini SR Crne Gore (1967—1971)
- Člana Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore (1974—1978)
- Člana Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije (1979—1982).
- Dužnost urednika više periodičnih publikacija (Istorijski zapisi, Glasnik Odeljenja društvenih nauka CANU, Univerzitet danas, Godišnjak Ekonomskog fakulteta u Titogradu).
- Urednika više zbornika radova koje su izdavali CANU i Savez akademija nauka i umetnosti SFRJ.
- Rukovodioca projektom Razvoj proizvodnih snaga Crne Gore koji je realizovan u okviru programa CANU.
Priznanja
[uredi | uredi izvor]Mirčeta Đurović je za svoj rad dobio više nagrada i priznanja, od kojih su najznačajnije:
- Trinaestojulska nagrada
- Nagrada Oktoih
Naučni rad
[uredi | uredi izvor]Mirčeta Đurović u toku svoje bogate karijere objavljivao je radove iz različitih oblasti ekonomije i ekonomske istorije. Glavne teme njegovog interesovanja bile su iz privredne istorije Crne Gore, socioekonomske strukture, pojedini makroekonomski problemi, procesi savremenog kapitalizma i uporedni privredni sistemi.
Brojni Đurovićevi radovi mogu se podeliti u dve veće grupe, prvu koja se odnosi na savremenu ekonomsku problematiku i drugu koja se bavi ekonomskom istorijom Crne Gore. U prvoj grupi najznačajniji su mu radovi: Politička ekonomija (tri dela), Savremeni kapitalizam (1978) i drugi.[2]
Publikacije
[uredi | uredi izvor]Najznačajnija objavljena Đurovićeva dela iz ekonomske istorije su:
- Osnovica i oblici zelenašenja u Crnoj Gori i razvitak zelenaškog kapitala u drugoj polovini XIX vijeka (1953)
- Trgovački kapital u Crnoj Gori u drugoj polovini XIX i početkom XX vijeka (1958)
- Pokušaj stvaranja akcionarskih društava u Crnoj Gori početkom XX vijeka (1958)
- Formiranje akcionarskih društava u Crnoj Gori početkom XX vijeka (1959)
- Crnogorske finansije 1860—1915. (1960).