Mihael Štolajs
Mihael Štolajs | |
---|---|
Datum rođenja | 20. jul 1941. |
Mesto rođenja | Ludvigshafen na Rajni |
Datum smrti | 18. mart 2021.79 god.) ( |
Mesto smrti | Frankfurt na Majni |
Mihael Štolajs (rođen 20. jula 1941. godine u Ludvigshafenu na Rajni, umro 18. marta 2021. godine), nemački pravnik i pravni istoričar. Pre penzionisanja u statusu profesora emeritusa 2006. godine, bio je profesor Javnog prava i Pravne istorije na Univerzitetu Johan Volfgang Gete u Frankfurtu na Majni, a od 1991. godine do kraja 2009. godine bio je direktor Maks Plank Instituta za evropsku pravnu istoriju.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Štolajsov otac bio je pravnik Erih Štolajs, koji je od 1935. do 1937. godine bio gradonačelnik (burgermajster) grada Landau, a od 1937. do 1941. godine glavni gradonačečnik (ober-burgermajster) Ludvigshafena na Rajni. Nakon završetka škole 1960. godine, u današnjoj gimnaziji Kurfirsta Ruprehta u Nojštatu, studirao je pravo, germanistiku i istoriju umetnosti u Hajdelbergu i zatim Vircburgu. 1965. godine položio je prvi, a 1969. godine drugi pravnički državni ispit.
Kraće vreme je radio kao asistent Aksela Frajhera fon Kampenhauzena, a 1973. godine je habilitovan u Minhenu za predmete Državno i upravno pravo, Istorija prava u novom veku i Crkveno pravo. Godinu dana kasnije bio je imenovan za profesora na Univerzitetu u Frankfurtu. 1991. godine dobio je prestižnu Lajbnicovu nagradu Nemačkog naučno-istraživačkog društva. Iste godine je postao direktor Maks Plank Instituta za evropsku pravnu istoriju (MPIER) u Frankfurtu na Majni. 2006. godine postao je profesor emeritus na Univerzitetu u Frankfurtu, a povukao se i sa položaja direktora Instituta, mada je od septembra 2007. do kraja 2009. godine bio vršilac dužnosti direktora.[1]
Štolajs je bio član mnogih nemačkih i stranih akademija nauka i urednik brojnih naučnih edicija i časopisa. Glavne oblasti njegovog naučnog interesovanja bile su u materiji javnog prava (socijalno pravo) i pravne istorije savremenog doba i novog veka (posebno istorije javnog prava).
Održavao je kvalitetnu saradnju sa srpskom akademskom zajednicom, naročito sa Pravnim fakultetom Univerziteta u Beogradu, gde je u martu 2018. godine učestvovao u radu konferencije "Legal Pluralism in the 19th and 20th Century" ("Pravni pluralizam u 19. i 20. veku")[2], i održao predavanje u klubu "Forvm Romanvm" na temu "Constitution as a Product of Western Legal and Political Culture" ("Ustav kao proizvod zapadne pravne i političke kulture")[3][4].
Članstva i položaji
[uredi | uredi izvor]- Akademija nauka i književnosti u Majncu[5]
- Akademija nauka u Getingenu
- Berlinsko-Brandenburška akademija nauka
- Član Finske akademije nauka (2000)
- Član Danske kraljevske akademije nauka (2001)
- Član Nemačke akademije za jezik i poeziju (2002)
- Član Nemačke akademije nauka "Leopoldina" (2004)[6]
- Predsednik upravnog odbora Muzeja svetske kulture u Frankfurtu (2006)[7]
- Vice-kancelar reda Ordena za zasluge (pour le mérite)
Priznanja
[uredi | uredi izvor]Počasni doktorati
[uredi | uredi izvor]- Univerzitet u Lundu (1999)
- Univerzitet u Tuluzi (2002)
- Univerzitet u Padovi (2004)
- Univerzitet u Helsinkiju (2010)
Nagrade
[uredi | uredi izvor]- Lajbnicova nagrada (1991)
- Naučno-istraživačka nagrada Banke Švedske (1994)
- Balcanova nagrada za pravnu istoriju novog veka (2000)
Odlikovanja
[uredi | uredi izvor]- Savezni krst za zasluge 1. klase (5. maja 2010. godine)
- Orden Pour le Mérite za nauku i umetnost (2014)
- Savezni krst za zasluge, Veliki krst za zasluge sa zvezdom (2015)[8]
Najvažnija dela
[uredi | uredi izvor]- Staatsraison, Recht und Moral in philosophischen Texten des späten 18. Jahrhunderts (= Monographien zur philosophischen Forschung. Bd. 86). Hain, Meisenheim . 1972. ISBN 978-3-445-00907-4. (Dissertation, Universität München, 1967).
- Gemeinwohlformeln im nationalsozialistischen Recht (= Abhandlungen zur rechtswissenschaftlichen Grundlagenforschung. Bd. 15). Schweitzer, Berlin . 1974. ISBN 978-3-8059-0349-3. (Habilitationsschrift, Universität München, 1973).
- Pecunia nervus rerum. Zur Staatsfinanzierung in der frühen Neuzeit.. Klostermann, Frankfurt am Main. 1983. ISBN 978-3-465-01590-1.
- Geschichte des öffentlichen Rechts in Deutschland. 4 Bände. C. H. Beck, München 1988–. 2012. ISBN 978-3-406-63388-1.
- Band 1: Reichspublizistik und Policeywissenschaft 1600–1800.. 1988. ISBN 978-3-406-32913-5.
- Band 2: Staatsrechtslehre und Verwaltungswissenschaft 1800–1914.. 1992. ISBN 978-3-406-33061-2.
- Band 3: Staats- und Verwaltungsrechtswissenschaft in Republik und Diktatur 1914–1945.. 1999. ISBN 978-3-406-37002-1.
- Band 4: Staats- und Verwaltungsrechtswissenschaft in West und Ost 1945–1990.. 2012. ISBN 978-3-406-63203-7.
- Staat und Staatsraison in der frühen Neuzeit. Studien zur Geschichte des öffentlichen Rechts.. Suhrkamp, Frankfurt am Main. 1990. ISBN 978-3-518-28478-0.
- Recht im Unrecht. Studien zur Rechtsgeschichte des Nationalsozialismus.. Suhrkamp, Frankfurt am Main. 1994. ISBN 978-3-518-28755-2.
- Konstitution und Intervention. Studien zur Geschichte des öffentlichen Rechts im 19. Jahrhundert.. Suhrkamp, Frankfurt am Main. 2001. ISBN 978-3-518-29126-9.
- Geschichte des Sozialrechts in Deutschland. Ein Grundriss. Lucius und Lucius, Stuttgart . 2003. ISBN 978-3-8282-0243-6. (online).
- Das Auge des Gesetzes. Geschichte einer Metapher.. C. H. Beck. . München. 2004. ISBN 978-3-406-51679-5.
- Rechtsgeschichte schreiben. Rekonstruktion, Erzählung, Fiktion?. Schwabe, Basel. 2008. ISBN 978-3-7965-2455-4.
- Sozialistische Gesetzlichkeit. Staats- und Verwaltungsrechtswissenschaft in der DDR.. C. H. Beck. . München. 2009. ISBN 978-3-406-59207-2.
- Ausgewählte Aufsätze und Beiträge (= Studien zur europäischen Rechtsgeschichte.. Bd. 265). Herausgegeben von Stefan Ruppert und Miloš Vec. 2 Bände. Klostermann, Frankfurt am Main. 2011. ISBN 978-3-465-04137-5.
- Öffentliches Recht in Deutschland. Eine Einführung in seine Geschichte. 16.–21. Jahrhundert.. C. H. Beck. . München. 2014. ISBN 978-3-406-65943-0.
- Nahes Unrecht, fernes Recht. Zur Juristischen Zeitgeschichte im 20. Jahrhundert. Wallstein, Göttingen. 2014. ISBN 978-3-8353-1401-6.
- „Margarethe und der Mönch“. Rechtsgeschichte in Geschichten. C.H. Beck. . München. 2015. ISBN 978-3-406-68209-4.
- Verfassungs(ge)schichten. Mit Kommentaren von Christoph Gusy und Anna-Bettina Kaiser. Tübingen. 2017. ISBN 978-3-16-155404-9.
- Verfassungs- und Verwaltungsgeschichte. Materialien, Methodik, Fragestellungen. . Berlin. 2017. ISBN 978-3-11-055694-0.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Prof. em. Dr. Dr. h. c. mult. Michael Stolleis. „Prof. em. Dr. Dr. h. c. mult. Michael Stolleis | Max-Planck-Institut für europäische Rechtsgeschichte”. Rg.mpg.de. Pristupljeno 15. 3. 2018.
- ^ „Vesti/Događaji ”. ius.bg.ac.rs. Arhivirano iz originala 27. 09. 2020. g. Pristupljeno 2021-03-23.
- ^ „Arhivirana kopija”. ius.bg.ac.rs. Arhivirano iz originala 16. 07. 2020. g. Pristupljeno 2021-03-23.
- ^ Ustav kao proizvod zapadne pravne i političke kulture (Mihael Štolajs) (na jeziku: srpski), Pristupljeno 2021-03-23
- ^ Postfach 50 07 01 (20. 7. 1941). „Prof. Dr. jur. Dr. h.c. mult. Michael Stolleis : Akademie der Wissenschaften und der Literatur | Mainz”. Adwmainz.de. Pristupljeno 15. 3. 2018.
- ^ „Mitgliederverzeichnis” (na jeziku: (jezik: nemački)). Leopoldina.org. Arhivirano iz originala 16. 03. 2018. g. Pristupljeno 15. 3. 2018.
- ^ Odbor je postojao samo kratko vreme.
- ^ „Izveštaj o dodeli ordena 2015” (na jeziku: (jezik: nemački)). Bundespraesident.de. Pristupljeno 15. 3. 2018.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Spisak Štolajsovih radova i radova o njemu na sajtu Nemačke narodne biblioteke.
- Kratka biografija i recenzije knjiga u kulturnom magazinu perlentaucher.de.
- Biografija i spisak radova na sajtu Maks Plank Instituta za evropsku pravnu istoriju.