Pređi na sadržaj

Mladen Kolarović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mladen Kolarović
Lični podaci
Datum rođenja(1829-12-24)24. decembar 1829.
Mesto rođenjaSremski Karlovci, Austrijsko carstvo
Datum smrti2. oktobar 1880.(1880-10-02) (50 god.)
Mesto smrtiSremska Mitrovica, Austrougarska

Mladen Kolarović (Sremski Karlovci, 24. decembar 1829Sremska Mitrovica, 2. oktobar 1880) bio je srpski advokat, profesor, političar i načelnik opštine Sremska Mitrovica.

Mladost i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Otac Emanuel bio je lekar i filolog, majka Jelena. Osnovnu školu završio je u rodnom mestu. Gimnaziju je pohađao u Karlovcima, Segedinu, Modri i Požunu. Za vreme Revolucije 1848. učestvovao je u Srpskom narodnom pokretu, i bio je dekretirani kancelista patrijarha Josifa Rajačića. Nakon okončanja revolucije završio je pravo u Beču, i dobio zvanje sudskog pripravnika.[1]

Karijera[uredi | uredi izvor]

U Hajnburgu je 1857. bio pomoćnik u državnoj upravi, a odatle je premešten u Temišvar, sedište krunovine Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat. Pošto je 1861. krunovina ukinuta vratio se kod oca u Karlovce, i zaposlio se u Karlovačkoj gimnaziji kao profesor. Predavao je istoriju, geografiju i filozofiju.[2]

Oženio se 1863. Hristinom Janković. Advokatski ispit položio je 1865. godine. Posle očeve smrti preselio se iz Karlovaca u Sremsku Mitrovicu, gde se bavio advokaturom. Član Matice srpske bio je od 1870. godine.[1]

Političar[uredi | uredi izvor]

Bio je pristalica ideja Svetozara Miletića i član Srpske narodne slobodoumne stranke. U dva navrata bio je poslanik na Narodno-crkvenim saborima (1869. i 1872).[1]

Načelnik opštine Sremska Mitrovica[uredi | uredi izvor]

Funkciju opštinskog načelnika Sremske Mitrovice obavljao je 1871-1875. godine. Za vreme razvojačenja Vojne granice uspeo je za Mitrovicu da izbori gradsku kuću. Zaslužan je i za podizanje gradskog parka i uvođenje javne rasvete u gradu. Započeo je proces proglašenja Mitrovice gradom, ali se zbog bolesti povukao sa funkcije.

Bio je postavljen i za predsednika Imovinske opštine Petrovaradinskog okružja, a 1873. bio je na čelu investicione komisije.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Srpski biografski rečnik knjiga 5, Kv-Mao. Novi Sad: Matica srpska. 2011. str. 176—177. 
  2. ^ Ruvarac, Dimitrije (2008). Evo, šta ste nam krivi! (PDF). Jagodina: Gambit. str. 148.