Pređi na sadržaj

Momo (roman)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Momo
Naslovna korica romana, ilustrovana prema prvom (nemačkom) izdanju
Nastanak
Orig. naslovMomo
AutorMihael Ende
ZemljaZapadna Nemačka
Italija
JezikNemački
Sadržaj
Žanr / vrsta delaFantazija
Mesto i vreme
radnje
Neodređeni veliki grad; Neodređeno
Izdavanje
Datum1973.
(srpsko izdanje 1978)
Skulptura Momo Ulrike Enders na Trgu Mihaela Enea u Hanoveru

Momo je naučno-fantastični roman za decu nemačkog pisca Mihaela Endea. Pun naslov i podnaslov dela je Momo ili čudnovata priča o kradljivcima vremena i o detetu koje je ljudima vratilo ukradeno vreme.[1] To je maštovita i poučna priča o otuđenosti koja nastaje kada ljudi „nemaju vremena“.[2] Ende je ovaj roman pisao 6 godina. Započeo ga je još u Nemačkoj, ali je najveći deo napisao u Italiji, pod uticajem italijanske kulture i italijanskog načina života. Kako izdavač nije pristao na ilustratora kojeg je autor predložio, Ende je roman Momo sam ilustrovao.[3]

Na osnovu romana Momo 1986. godine snimljen je istoimeni film u kom je jednu od uloga igrao i Mihael Ende.[4]

Roman je preveden na srpski jezik i prvi put ga je objavila izdavačka kuća Nolit 1978. godine.[5]

O romanu[uredi | uredi izvor]

Roman Momo koncipiran je kao roman-bajka, ali za razliku od klasičnih bajki piščeva namera nije da uspava čitaoca, već da ih uznemiri i razbudi. Što priča više odmiče, postaje jasnije da Mihael Ende ne govori o nekom potpuno izmišljenom, već o stvarnom svetu u kom živimo. On ovim romanom kritikuje savremeno društvo i ukazuje na opasnosti koje osnovne postavke tog društva mogu da imaju na modernog čoveka, a izlaz iz te zamke nudi u jednostavnim zakonima koji važe u svetu detinjstva.[1] Svojom fantastičnom pričom on čitaoca navodi da se ozbiljno zapita da li su ljudi izgubili sposobnost da svoje vreme, svoju pažnju, svoju ljubav istinski poklone jedni drugima? Da li su još u stanju da uvide kako ono što rade i postižu gubi vrednost ako nas odvaja od ljudi s kojima živimo, ako nas iz našeg sveta odvodi u neki lažan prostor naše sopstvene koristi?[6]

Ende ukazuje na sudbinu modernog čoveka kome je vreme postalo merilo svega vrednog. Čovek je u modernom društvu prikazan kao žrtva sve veće želje za uspehom, zbog čega se udaljava od osećaja kao što je ljubav. Savremeni svet je opisan kao mračno mesto u kom emocije skoro da ne postoje. Na kraju on ipak nudi san o boljoj budućnosti, u trenutku kada Momo oslobađa vreme koje je oteto ljudima. Vreme i mesto radnje su neodređeni. Moglo bi se zaključiti da se radi o nekom gradu u Italiji, ali to nigde u romanu nije direktno rečeno.

Roman se sastoji od tri dela. Prvi deo ima pet, drugi sedam, a treći devet poglavlja. Svako poglavlje ima podnaslov.[7]

Radnja romana[uredi | uredi izvor]

Na ivici nekog velikog grada, u ruševinama starog amfiteatra, živela je Momo, devojčica čudnog i neurednog izgleda. Umela je veoma dobro da sluša i taj svoj talenat je koristila kako bi pomagala prijateljima. Jednog dana u nepoznati grad su došla zlokobna Siva gospoda i neprimetno počela ljudima da kradu vreme. Samo je devojčica mogla da im se odupre. Ona putuje izvan granice vremena da bi otkrila mračne tajne ljudi u sivom.[1] U spasavanju čovečanstva pomažu joj učitelj Hora, upravljač vremenom, i neobična kornjača Kasiopeja koja može da vidi budućnost, ali samo pola sata.[2] Čitalac se na početku priče upoznaje sa stihovima irske dečje pesmice „Sijaj, sijaj zvezdo mala” (engl. Twinkle, Twinkle, Little Star), dok u pogovoru na kraju romana Ende priznaje da je celu bajku napisao na osnovu sećanja na priču koju je čuo od saputnika u vozu. Iz konteksta se može pretpostaviti kako je to mogao biti majstor Hora.[7]

Likovi[uredi | uredi izvor]

Momo i Kasiopeja (Rubi Brokhausen i Lukas Ot) u Northajmu
  • Devojčica Momo, glavni lik romana — djevojčici nepoznatog identiteta koja se odjednom pojavila u ruševinama amfiteatra i o njoj ne postoji službena zabeleška. Ona ne ide u školu, ali ima mnogo prijatelja i poseban dar da ume da sluša druge, što za nju to predstavlja izvor mudrosti. Momo predstavlja večno dete koje poznaje samo prijateljstvo i ima puno vremena za igru.
  • Čistač ulica Bepo — jedan je od Mominih najboljih prijatelja. Malo govori i to samo onda kada je siguran da govori istinu, jer smatra da je najveća opasnost u svetu ona koja dolazi od izgovorenih laži. Toliko dugo čisti ulice da je od toga stvorio životnu filozofiju.
  • Vodič stranaca Gigi — još jedan od Mominih najbližih prijatelja, čije pravo ime je Girolamo. Opisan kao zgodan mladić koji se stalno šali i ima zarazan osmeh, prava je suprotnost niskom i uvek pogurenom Bepu. Gigi je radio razne poslove, ali najviše voli da zabavlja strane turiste i priča im izmišljene priče. Smatra da su njegove priče bolje i zabavnije od prave istorije.
  • Siva gospoda — čudna bića koja su se niotkuda pojavila u gradu. Napadaju građane tako što ih plaše izračunavanjem vremena koje su potrošili na određene trenutke u životu. Nude im štednju vremena kao spas za budućnost. Osim toga nude svim zainteresiranima da se učlane u štedionicu vremena. Siva gospoda predstavljaju interesne grupe uticajnih kompanija, koje imaju moć da oblikuju svačiji život. Umesto imena imaju šifre, što dokazuje koliko su bezlični i u šta bi se svatko mogao pretvoriti ako im se pokori.
  • Majstor Hora — pravog imena Sekundus Minutus Hora ima glavnu dužnost da šalje vreme svima kojima je to potrebno i to mora da radi kako bi pobedio sivu gospodu. Iako nikada nije napuštao svoje boravište, uz pomoć svevidećih naočara ima je moć da vidi sve što ga u svetu zanima.
  • Kornjača Kasiopeja — čarobna kornjača koja postoji izvan svog vremena. Ona ima sposobnost da može videti budućnost pola sata unapred. Zato se uvek nađe gde treba iako je spora. Sa devojčicom Momo komunicira preko poruka koje se nalaze na njenom oklopu. Zahvaljujući Kasiopeji Momo pobeđuje Sivu gospodu.[7]

Filmska adaptacija[uredi | uredi izvor]

Prema romanu Momo godine 1986. snimljen je istoimeni film, u kome jednu od uloga igra i sam Mihael Ende.[8]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Simović, Marija. „Bibliotekari preporučuju - Momo (Mihael Ende)”. NB "Stefan Prvovenčani" Kraljevo. Pristupljeno 17. 9. 2023. 
  2. ^ a b „Momo”. Knjižare Delfi. Pristupljeno 17. 9. 2023. 
  3. ^ „Momo, Rome and A New Sense of Time”. Michael Ende. zvanični veb-sajt. Pristupljeno 17. 9. 2023. 
  4. ^ „Momo”. IMDb. Pristupljeno 19. 9. 2023. 
  5. ^ „Momo ili čudnovata priča o kradljivcima vremena i o detetu koje je ljudima vratilo ukradeno vreme”. COBISS. Narodna biblioteka Srbije. Pristupljeno 17. 9. 2023. 
  6. ^ „Momo”. Knjižare Delfi. Pristupljeno 17. 9. 2023. 
  7. ^ a b v „Momo”. Lektire.hr. Pristupljeno 17. 9. 2023. 
  8. ^ „Momo”. IMDb. Pristupljeno 20. 9. 2023. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]