Mlječanica (rijeka)
Mlječanica | |
---|---|
Mlječanica | |
Opšte informacije | |
Sliv | Savski (Crnomorski) |
Plovnost | nije plovna |
Vodotok | |
Izvor | spajanje Velike i Male Mlječanice |
Ušće | Una |
Geografske karakteristike | |
Država/e | Bosna i Hercegovina |
Pritoke | Knežica |
Reka na Vikimedijinoj ostavi |
Mlječanica je potkozarska i knešpoljska rijeka, desna pritoka Une. Nalazi se na sjeveru nacionalnog parka Kozara.[1] Mlječanica ima najveću slivnu površinu i najdužu mrežu pritoka na području nacionalnog parka Kozara.[1] Nastaje spajanjem Velike i Male Mlječanice.[1] Jedna od važnijih pritoka Mlječanice je Knežica, koja se u nju uliva u Međuvođu.[2]
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Rijeka Mlječanica je duga oko 40 km. Od izvora teče pravcem jugoistok-sjeverozapad kroz Kozaru, po njenoj simetrali kao planinska rijeka, a onda, u Gornjem Jelovcu, niže Bokana, skreće prema sjeveru i mirnim ravničarskim tokom se i uliva u rijeku Unu oko tri kilometra uzvodno od Kozarske Dubice. Lijeve poznatije pritoke-potoci Mlječanice su Talavića potok, Vučjak, Madžikovac, Lajšnovac, Grabovac i rijeka Knežica. Od desnih pritoka najveća je Gračanica koja se uliva u Mlječanicu u dnu visa Vitlovske u mjestu koje se zove Sastavci. Svi ovi potoci su u gornjim tokovima izvori kvalitetne pijaće vode.
Nema ni predanja, ni pouzdnih zapisa po čemu je rijeka Mlječanica dobila ime. Postoji nekoliko mogućih tumačenja u naznakama da je dobila ime po Mlječu - Acer platanoides, vrsti bjelogoričnog drveta, ali je mnogo vjerovatnije da je ime dobila po višegodišnjoj grmolikoj biljci Mlječniku- euphorbia cyparissias care. Rijeka Mlječanica izvire na visu Mrakovica. Tu je, u blizini monumentalnog spomenika poginulim borcima u NOB-i koga je uradio vajar Dušan Džamonja, jedan od njenih izvora kaptiran. Česma je označena tablom na kojoj piše: „Izvor Mlječanice“.
I u Mlječanici i u njenim pritokama u gornjim tokovima ima salmonidne ribe: pastrmke i krkuške, a u donjim: klena, beovice i druge bijele ribe. Voda u Mlječanice se brzo i izbistri i zamuti, kao što se brzo i zagirije i ohladi. Ljeti je prijatna za kupanje po mnogim njenim bukovima. Najpoznatija mjesta za kupanje su prije svega „Veliki Buk“ i „Mali buk“ u gornjem toku Mlječanice ispod visa Vitlovske, zatim „Grabovac“ desetak metara ispod „Bokanskog mlina“, u srednjem toku rijeke Mlječanice. U ravničarskom toku rijeke je od davnina poznata Mlječanička banja koje je prije dvadesetak godina moderno izgrađena i osavremenjena, i već preko dvadesetak godina liječi bolesne.
Na Mlječanici je nekada bilo mnogo vodenica. Najčuvenija je„Zidani mlin-Zidanac“ poznat iz vremena NOB-e. Danas, ispod „Zidanca“ postoji vodenica koju je napravio Drago Kličković, zatim stara vodenica od prije dvadesetak godina prepravljena, zvana „Bokanski mlin“. Vodenice, ili potočare, kako ih zovu u ovim krajevima, su kultne građevine. One su ne samo najvažnije građevine u selu već u cijeloj oblasti. Hranile su generacije i zato ih generacije i pamte. Zidani mlin je glave spašavao u vrijeme NOB-e, kao i Bokanski mlin, koji je za vrijeme opsade srpskog naroda i partizana u Kozari 1942. godine značio, u punom smislu riječi, život.
Na Mlječanici ima nekoliko česmi sa pitkom vodom. Na putu od Bokana prema Sastavcima uzvodno na desnoj obali rijeke, gdje su ustaše uKozaračkoj ofanzivi1942. godine zvjerski ubile više stotina teških ranjenika, podignuta je „Ranjenička česma“. Česmu je podigao pukovnik Balaban svojim palim ranjenim drugovima. Na ploči na zidu česme piše:
Ti slučajni i namerni putniče koji se rashlađuješ na ovom kozarskom izvoru znaš li možda tužnu istinu o nama ranjenicima što dadosmo svoje živote ovde pored Mlječanice u vreme kada se slobodarsko jutro kupalo u potocima naše krvi da bi tebi bilo sutra bolje - ti slučajni i namerni putniče.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Vodopad „Buk“
-
Stari Bokanski mlin u Mlječanici
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b v „Hidrografija”. Nacionalni park Kozara. Pristupljeno 25. 11. 2011.
- ^ „O Knežici i Knešpolju”. Knežica. Pristupljeno 25. 11. 2011.[mrtva veza]
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Mala enciklopedija Prosveta (3 izd.). Beograd: Prosveta. 1985. ISBN 978-86-07-00001-2. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - Marković, Jovan Đ. (1990). Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 978-86-01-02651-3.