Pređi na sadržaj

Narodna napredna partija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Narodna napredna partija
People’s Progressive Party
VođaDonald Ramotar
SekretarCarlisle Vyphuis
Osnovana1. januara 1950.
SedišteDžordžtaun
 Gvajana
IdeologijaKomunizam,
marksizam-lenjinizam,
levi nacionalizam[1]
Politička pozicijalevica
Međunarodno članstvoMeđunarodni komunistički pokret
Parlament
32 / 65
Zastava stranke
Veb-sajt
http://www.ppp-civic.org

Narodna napredna partija (engl. People's Progressive Party) je politička partija u Gvajani, čiji je vođa bivši gvajanski predsednik Donald Ramotar. Partija je na vlasti od 1992. godine i trenutno drži 32 od 65 poslaničkih mesta u parlamentu. U etnički raznolikom krajoliku Gvajane, partija sebe drži za „vodeću partiju u višepartijskoj i višeklasnoj koaliciji koja cilja da prevaziđe rasne, etničke, klasne i ideološke barijere“.[2] Prema BBC-ju, partija ima najveću potporu među Indo-Gvajancima.[3]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

PPP je osnovana 1. januara 1950. godine, te je bila prva masovna partija u Gvajani. Pobedila je na parlamentarnim izborima 1953. godine i novi premijer je postao Čedi Džagan.[4] Međutim, Džaganove radikalne socijalne reforme potakle su Britance da pošalju vojne snage u Gvajanu pod izlikom da koloniji preti marksistička revolucija.[4] Nakon pobede na izborima 1957, od partije se odcepila frakcija sa izrazitim afro-gvajanskim predznakom, Narodni nacionalni kongres (PNC). Od tada se PPP karakteriše kao indo-gvajanska, a PNC kao afro-gvajanska partija.

Britanske kolonijalne vlasti su verovale da Džagan komunista koji hoće da pokrene revoluciju, te su u saradnji s CIA-om konstantno opstruisale rad PPP. Ni sticanje nazavisnosti Gvajane 1966. nije donelo političku stabilnost u zemlji. Pobedom PNC-a na izborima 1968, politička situacija se etnički polarizovala do te mere da je predsednik Forbs Barnhem proglasio republiku utemeljenu na socijalizmu i nesvrstanosti s ciljem sprečavanja eventualnih etničkih sukoba. Ovim je potezom velik deo PPP-ovog programa postao zvanična politika republike.

Tadašnji predsednik Dezmond Hojt (PNC) je od početka 1990-ih dozvolio veće političke slobode, nakon čega je PPP na izborima 1992. osvojila političku većinu. Zadržala je vlast i nakon izbora 1997, 2001, 2006. i 2011. godine. S vremenom se PPP približila više socijaldemokratiji a udaljila od marksizma; predsednik Džagan je pridobio veću podršku SAD-a većoj posvećenosti slobodnom tržištu, ali je i dalje zadržao jake veze sa sindikatima.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „13 IMCWP, Contribution of PPP of Guyana [En.][[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 24. 09. 2015. g. Pristupljeno 16. 09. 2013.  Sukob URL—vikiveza (pomoć)
  2. ^ Watson, Dennis, and Craig, Christine, editors, Guyana at the Crossroads, Transaction Publishers, Jan 1, 1992 pp. 77.
  3. ^ „Guyana voters head to polls to choose new government”. BBC News. 29. 11. 2011. Pristupljeno 4. 12. 2011. 
  4. ^ a b Nohlen, D Elections in the Americas: A data handbook, Volume I, p354. 2005. ISBN 978-0-19-928357-6.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]