Naselja i tvrđave Stefana Vukčića Kosače u predjelima današnje Crne Gore
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Predio Pive[uredi | uredi izvor]
Na nekadašnjoj teritoriji Stefana Vukčića Kosače, na sastavime rijeka Tare i Pive nalazio se Soko, tvrđava i „slavni dvor“ Kosača, sa podgrađem.
Župa Breznica[uredi | uredi izvor]
U ovoj župi (u današnjoj opštini Pljevlja) značajna su tri mjesta: Kukanj (ljetnje boravište porodice Kosača) sa podgrađem ; istočno se nalazio trg Breznica sa manastirskim posjedima (posebno je od tridesetih godina XIV vijeka sticao sve važniju ulogu u trgovini, a od 1430. mu se u dubrovačkim izvorima mijenja ime u Pljevlja) ; tvrđava Koznik je bila u pograničnom kraju (čiji ostaci se danas nazivaju Jerinin grad), oblasti koje je kontrolisao Herceg, a pored nje je vodio značajan put kojim su trgovci iz Primorja i Dubrovnika. Koznik je prije svega štitio rudnik gvožđa u svom podnožju, i kao takav predstavljao rudarsko mjesto. U podnožju Koznika nalazilo se podgrađe koje je služilo kao trg, na kom su trgovci otkupljivali i prebacivali stoku kupljenu od obližnjih stočarskih vlaških područja (Mataruge) ali i industrijske proizvode (proizvode od gvožđa i čelika). Smatra se da su u Kozniku dominantno bili naseljeni Sasi (Saksonci) ali o tom nema preciznijih pisanih podataka.
Župa Onogošt[uredi | uredi izvor]
U ovoj župi se pominju naselje-utvrđenje Susjed (danas takođe poznat kao Jerinin grad) i Ostrog (po srednjovjekovnim dokumentima granični grad prema Zeti). Jugozapadno od današnjeg Nikšića, nalazio se grad Budoš (na istoimenom brdu).
Župa Vrm[uredi | uredi izvor]
Prema Trebinju nalazio se grad Klobuk (posljednje uporište vlastelinske porodice Pavlovića).
Župa Morača[uredi | uredi izvor]
Grad Morača, nalazio se u blizini manastira Morače, ali mu se danas položaj sa sigurnošću ne može utvrditi.
Družine vlaških stočara[uredi | uredi izvor]
U selima su, pored slovenskog stanovništva prebivale družine vlaških stočara. Pominju se: Mataruge, Kričak, Drobnjaci, Onogošte, Nikšići, Banjani i Riđani.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Sima Ćirković, Ivan Božić, Dimitrije Bogdanović, Vojislav Korać, Jovanka Maksimović, Pavle Mijović i Vojislav Đurić (1970). Istorija Crne Gore — II knjiga (II tom). Titograd: Redakcija za istoriju Crne Gore.