Nastavni sistemi
Nastavni sistem je cjelovito oblikovanje i strukturisanje nastavnog procesa.
Heuristička nastava
[uredi | uredi izvor]Naziva se još i razvojnom, razvijajućom ili genetičkom nastavom. Naziv potiče od grčke riječi „heureskein“, koja znači „pronalaziti“ ili „otkrivati“.
Heuristička nastava je takan nastavni sistem u kome učenici samostalno traže put saznanja, a nastavnik ih tako vodi da oni imaju utisak da su sami otkrili saznanje. U ovakvoj nastavi, nastavnik postavljanjem pitanja vodi učenika da on vlastitim trudom otkriva nove činjenice, da izvodi zaključke, da pronalazi zakonitosti i pravila, i da tako stiče nova znanja.
Heurističko-razvojni pristup povezivan je sa principom samodjelatnosti u nastavi, još u 19. vijeku.
Problem ove nastave je misaono aktiviranje svih učenika brojnije grupe. Najveća slabost ove nastave je što nastavnik vodi glavnu riječ. Prema sadržaju učenja, nastavnik je u neposrednom, a učenik u posrednom odnosu.
Prednost ovavkve nastave je potpunije shvatanje nastavnih sadržaja kod učenika. Učenicima koji nemaju iskustva u ovakvoj nastavi mogu da se daju činjenični podaci, uputstva ili više zaključaka od kojih oni trebaju da odaberu prave.
Programirana nastava
[uredi | uredi izvor]Ova vrsta nastave zadržava pozitivne karakteristike heurističke nastave. Umjesto nastavnika, učenik se ovdje vodi do shvatanja i usvajanja nastavnih sadržaja misaono-logički, putem samostalnog proučavanja programiranog gradiva. Programirani članak je najmanji element programiranog gradiva.
Programirani članak sadrži sledeće dijelove:
- uputstvo,
- informaciju,
- zadatak,
- prostor za rad,
- povratnu informaciju.
Postoje dva tipa programiranja nastave: linearni i razgranati. Linearni je isprogramiran podjednako za sve učenike u grupi, a razgranatim programiranje se uzimaju u obzir razlike u predznanju i sposobnostima za učenje.
Prednost ove nastave je u tome što se učenik u kratkim koracima sigurno vodi do konačnog cilja.
U ovakvoj nastavi nedostaje odnos učenik-nastavnik.
Egzemplarna nastava
[uredi | uredi izvor]Naziv potiče od latinske riječi „egzemplum“ koja znači „primjer“, označava da je iz mnoštva uzeto ono bitno, uzorno, suštinsko.
U ovakvoj nastavi iz programa se biraju samo karakteristični nastavni sadržaji, koji se kasnije obrađuju na uzoran način. Tri su ključne etape u primjeni ovakve nastave:
- Nastavnik proučava nastavni program, pronalazi veoma slične sadržaje i dijeli ih na egzemplarne i analogne.
- Egzemplarni sadržaj se obrađuje na uzoran način, najčešće heuristički. Ova etapa obuhvata sledeće komponente nastavnog procesa: a) pripremu, b) obradu nastavnih sadržaja, v) vježbanje, g) ponavljanje.
- Učenici samostalno obrađuju analogne sadržaje, radeći po uzoru dobijenom u prethodnoj etapi nastave.
U ovakvoj nastavi se smjenjuju nastavnikovo poučavanje i učenikovo samostalno učenje. U etapi 2) nastavnik je u neposrednom odnosu sa učenicima i nastavnim sadržajem, a učenik je u posrednom odnosu sa nastavnim sadržajem. U etapi 3) učenik je u neposrednom odnosu sa nastavnim sadržajem.
Interaktivna egzemplarna nastava
[uredi | uredi izvor]Interaktivna egzemplarna nastava je nova varijanta ove nastave. Ova nova nastava ima sledeće etape:
- Uvođenje učenika u interaktivne nastavne aktivnosti
- Nastavnikova obrada egzemplarnih nastavnih sadržaja
- Formiranje grupa učenika i podjela radnih zadataka
- Interaktivno (grupno) učenje analognih sadržaja
- Prezentacija rezultata interaktivnog učenja na analognim nastavnim sadržajima
- Povezivanje (sinteza) egzemplarnih i analognih sadržaja
- Osvrt na realizovane aktivnosti i uputstva za dalji rad
Pozitivna strana ovakve nastave je stvaralački rad i učenika i nastavnika. Negativno je to što se učenici ne mogu oslanjati samo na rad sa uzorima, jer nove probleme moraju da rješavaju na nove načine.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke osnove vaspitno-obrazovnog rada, autori: Dr Drago Branković, Dr Mile Ilić, Dr Svetozar Milijević, Dr Nenad Suzić, Dr Vukašin Gutović, izdavač: Društvo pedagoga Republike Srpske, Banja Luka 1999, prvo izdanje