Pređi na sadržaj

Nacionalni korpus (Ukrajina)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalni korpus
VođaAndrij Bilecki
Osnovana14. oktobar 2016
PrethodnikVeterani bataljona Azov
SedišteUlica Zoje Gajdaj, Kijev
Broj članova10.000–15.000
Ideologijaneonacizam[traži se izvor]
ukrajinski nacionalizam
ultranacionalizam
tvrdi evroskepticizam
ekonomski nacionalizam
antirusko raspoloženje
Politička pozicijaKrajnja desnica
BojePlavi i žuti
SloganSnaga, blagostanje, red
Zastava stranke
Veb-sajt
https://nationalcorps.org/

Nacionalni korpus, (ukr. Національний корпус), poznat i kao Partija nacionalnog korpusa, a ranije se zvao Patriote Ukrajine, jeste politička partija ekstremne desnice u Ukrajini osnovana 2016. godine i koju trenutno vodi Andrij Bilecki. Osnovna baza podrške stranke su veterani neonacističkog[traži se izvor] bataljona Azov, koji je pod komandom Nacionalne garde Ukrajine, i pripadnici Azovskog civilnog korpusa, civilne nevladine organizacije povezan sa bataljonom Azov.

Tokom svoje kampanje za ukrajinske parlamentarne izbore 2019. godine, stranka je formirala ujedinjenu radikalno-desničarsku partijsku listu sa Vladinom inicijativom Jaroša, Desnim sektorom i Svobodom. Ova koalicija je osvojila ukupno 2,15% glasova na nacionalnoj izbornoj listi, ali na kraju nije uspela da osvoji nijedno mesto u Vrhovnoj radi.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Osnivačkom kongresu stranke u Kijevu, koji je održan 14. oktobra 2016. godine, prisustvovala su 292 delegata iz cele Ukrajine. Stranka je ranije bila registrovana kao „Patrioti Ukrajine“. Kongres je jednoglasno izabrao Andrija Bileckog, člana Vrhovne rade[1], za lidera stranke, i izabrao komandanta Nazarija Kravčenka iz štaba Nacionalne garde Azov za zamenika lidera, a takođe je imenovao članove vladajućeg saveta stranke. Kongres je takođe odobrio izmene statuta i političkog programa stranke.

Kongres je potom zaključen „Maršom nacija“, koji je organizovao sa Desnim sektorom, organizacijom krajnje desnice koja ima isto mišljenje i koja ima bliske veze sa Nacionalnim korpusom. Oko 5.000 ljudi učestvovalo je u pohodu sa bakljama od Spomenika Otadžbine koji se nalazi u Nacionalnom muzeju istorije Ukrajine u Drugom svetskom ratu do Trga Svete Sofije. Neki od učesnika marša su nosili ili nosili žuto-plavi simbol bataljona Azov, koji podseća na Volfsanđela, simbol koji se povezuje sa nacizmom. Dan branioca Ukrajine, državni praznik u Ukrajini od 2015. godine, održan je i 14. oktobra.

U 2018, Olena Semenjaka je postala međunarodni sekretar stranke.

U novembru 2018. godine, Nacionalni korpus je odbio da podrži Ruslana Košulinskog i njegovu kampanju za ukrajinske predsedničke izbore 2019. i umesto toga je odlučio da predloži svog lidera, Andrija Bileckog, kao zajedničkog kandidata ukrajinskog nacionalističkog tabora.  Međutim, krajem januara 2019, Bilecki je odbacio svoje učešće na predsedničkim izborima, ali je izjavio da će koncentrisati sve napore „da naš broj dovede do 50.000 ljudi“, i obećao je da će predvoditi uspešnu kampanju za ukrajinsku 2019. parlamentarni izbori.

U okviru svoje kampanje za ukrajinske parlamentarne izbore 2019. godine, Nacionalni korpus je formirao nacionalnu jedinstvenu partijsku listu sa političkim partijama Svoboda, Vladinom inicijativom Jaroša i Desnim sektorom. Međutim, nastala koalicija je uspela da osvoji samo 2,15% glasova građana, a pošto koalicija nije uspela da pređe cenzus od 5% na kraju nije dobila nikakvu zastupljenost u Vrhovnoj radi. Pored toga, Nacionalni korpus takođe nije uspeo da osvoji nijedno mandatno mesto u izbornoj jedinici.

Na ukrajinskim lokalnim izborima 2020. stranka je dobila 23 poslanika (0,04% svih raspoloživih mandata).

Politika i ideologija[uredi | uredi izvor]

Nacionalni korpus se zalaže za proširenje uloge šefa države davanjem apsolutnog ovlašćenja predsedniku Ukrajine da postane vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine, kao i premijer Ukrajine, na kraju podržavajući tranzicija ka potpuno predsedničkom sistemu.

Nacionalni korpus se zalaže za obnavljanje statusa nuklearne energije Ukrajine, a takođe podržava ponovnu nacionalizaciju preduzeća i industrija koje su ranije bile u vlasništvu Ukrajinske SSR nakon proglašenja nezavisnosti Ukrajine 1991. godine. Partija želi da Ukrajina postane neutralna zemlja. Nacionalni korpus se oštro protivi Rusiji i njenoj spoljnoj politici i snažno podržava prekid svih diplomatskih, ekonomskih i kulturnih veza sa Rusijom. Stranka se takođe protivi ulasku Ukrajine u Evropsku uniju i glasno se protivi negovanju bližih veza sa NATO-om. Pored toga, Nacionalni korpus se zalaže za stvaranje nove superdržave Intermarium, koja bi hipotetički obuhvatala celu Ukrajinu, Belorusiju, Poljsku, Litvaniju, Letoniju, Estoniju, Češku Republiku i Slovačku. Stranka se takođe zalaže za proširenje prava na nošenje oružja i pokretanje javnog referenduma o obnavljanju smrtne kazne za izdaju i proneveru državnih sredstava. Stranka se oštro protivi pravima Rumuna u njihovim starim istorijskim regionima, koji se trenutno nalaze u Ukrajini (Severna Bukovina, Severna Besarabija, Buđak i Herca). Nacionalni korpus podržava ekonomski nacionalizam i protekcionizam, protiveći se slobodnoj trgovini i TTIP- u, a partija takođe podržava kultivaciju ukrajinske domaće industrije i izvoz.

Godine 2018, Ihor Vdovin, portparol krila milicije, tvrdio je da Nacionalni korpus nisu neonacisti i da nije želeo da uspostavi državu bele rase, iako je priznao da neki članovi imaju bele suprematističke ili neonacističke stavove. Dok lider stranke Andrij Bilecki više nije davao rasističke izjave, nakon svog kontroverznog govora u kojem je pozvao „bele rase sveta, u konačni krstaški rat protiv [Jevreja] Untermenšen [podljudi] predvođenih semitima“, jedan član Nacionalnog korpusa izjavio je u intervjuu da: „Nema ničeg suštinski lošeg u nacionalsocijalizmu kao političkoj ideji. Ne znam zašto svi to uvek odmah povezuju sa koncentracionim logorima.“

Rezultati izbora[uredi | uredi izvor]

Vrhovna Rada[uredi | uredi izvor]

Godina Popularno glasanje % glasova publike Ukupno osvojena mesta Promena sedišta Vlada
2019 315,530 2.15 #11 0 / 450 Vanparlamentarni

Predsednički izbori[uredi | uredi izvor]

Predsednik Ukrajine
Izborna godina Kandidat Broj glasova u 1. krugu % glasova u 1. krugu Broj glasova u 2. krugu % glasova u 2. krugu
2019 Andrij Bilecki Odbio učešće

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Nationalist Azov Battalion starts political party - Oct. 15, 2016”. KyivPost. 2016-10-15. Pristupljeno 2022-02-25.