Pređi na sadržaj

Nejednakosti između brojevnih sredina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Nejednakosti između brojevnih sredina su neophodan matematički instrument za dokazivanje mnogih drugih nejednakosti. Poznato je da je harmonijska sredina manja ili jednaka geometrijskoj, geometrijska manja ili jednaka aritmetičkoj, aritmetička manja ili jednaka kvadratnoj, kvadratna manja ili jednaka kubnoj i td...

Matematički zapis[uredi | uredi izvor]

Ako je:

H - harmonijska sredina

G - geometrijska sredina

A - aritmetička sredina

K - kvadratna sredina

- minimalni član

- maksimalni član

tada važi:

Opšti oblik[uredi | uredi izvor]

Nejednakost aritmetičke i geometrijske sredine. Dokaz indukcijom[uredi | uredi izvor]

Najpre dokazujemo da za realne brojeve x1 < 1 and x2 > 1 sledi

Zaista, množenje obe strane nejednakosti x2 > 1 sa 1 – x1, daje

odakle neposredno sledi tražena nejednakost.

Sada ćemo dokazati da za pozitivne realne brojeve x1, . . . , xn, koji zadovoljavaju jednakost x1 . . . xn = 1, važi

Znak jednakost stoji samo ako je x1 = ... = xn = 1.

Indukcijska provera: Za n = 2 tvrđenje je tačno na osnovu gornje nejednakosti.

Indukcijska pretpostavka: Pretpostavimo da je tvrđenje tačne za prvih n – 1 prirodnih brojeva.

Indukcijski korak: Razmotrimo slučaj kada za n pozitivnih realnih brojeva x1, . . . , xn, važi x1 . . . xn = 1. Kako postoji bar jedan broj xk < 1, postoji bar jedan xj > 1. Neće se izgubiti na opštosti, ako dopustimo da je k =n – 1 and j = n.

Dalje, jednakost x1 . . . xn = 1 napišimo u obliku (x1 . . . xn–2) (xn–1 xn) = 1. Tada, iz indukcijske pretpostavke, sledi

Međutim, uzimajući u obzir indukcijsku proveru, imamo

čime je dokazano tvrđenje.

Sada, za pozitivne realne brojeve a1, . . . , an, označimo

Kako brojevi x1, . . . , xn zadovoljavaju uslov x1 . . . xn = 1, imamo

čime se dobija nejednakost aritmetičke i geometrijske sredine

pri čemu jednakost važi samo za a1 = ... = an = 1.

Ukoliko za pozitivne realne brojeve a1, . . . , an, stavimo

uočavamo da je x1 . . . xn = 1, pa je

odakle se dobija nejednakost geometrijske i harmonijske sredine

Vidi još[uredi | uredi izvor]