Nikiti
Nikiti Νικήτη | |
---|---|
![]() Panorama Nikitija | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Periferija | Središnja Makedonija |
Okrug | Halkidiki |
Opština | Sitonija |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2021. | 2.845 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 40° 12′ 52″ S; 23° 40′ 20″ I / 40.21454° S; 23.67223° I |
Vremenska zona | UTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST) |
Aps. visina | 42 m |
Poštanski broj | 63088 |
Pozivni broj | 2375 |
Registarska oznaka | XK |
Nikiti (grč. Νικήτη) je gradić (letovalište) u Grčkoj u opštini Sitonija, periferija Središnja Makedonija. Administrativni centar je opštine Sitonija. Prema popisu iz 2021. bilo je 2.845 stanovnika.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Nikiti se nalazi na 98 km od Soluna, na južnoj obali poluostrva Halkidiki, između Kasandre i Sitonije. Grad je sačuvao svoj stari deo koji kao i mnoga druga primorska sela u ovim mestima se nalazi na samoj obali, ušuškan između dva brda. Novi deo grada se nalazi ispod puta, magistrale, uz obalu i to je turistički deo naselja, gde se nalaze hoteli, plaže, ribarska luka i marina.
Turizam
[uredi | uredi izvor]Halkidiki je popularna letnja turistička destinacija od kasnih 1950-ih kada su ljudi iz Soluna počeli da provode letnji odmor u primorskim selima kao što je Nikiti. Na početku se turistima iznajmljuju sobe u kućama seljana. Do 1970-ih turisti iz Austrije i Nemačke su počeli da češće posećuju Nikiti. Od 1980-ih počeo je veliki turistički bum.[1]
Naselje ima malu luku i veći broj restorana i taverni kao i nekoliko hotela.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Pregled stanovništva u svim popisnim godinama od 2001. do danas:
Godina | 2001 | 2011 | 2021 |
---|---|---|---|
Stanovništvo | 2769 | 2446 | 2845 |
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Luka u Nikiti noću.
-
Kuća u Nikiti
-
Kuća u Nikiti
-
Kuća u starom delu grada
-
Očuvana kuća iz 1930. g.
-
Restoran iz 1901. g.
kada je to bila lokalna kafana
-
Kuća u etno stilu
-
Drvena kapija sa kamenim zidovima
-
Uličica
-
Hotel Porfi Beach na obodu naselja
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Deltsou 2007, str. 124.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Deltsou, Eleftheria (2007). „Second homes and tourism in a Greek village”. Ethnologia Europaea: Journal of European Ethnology. Open Library of Humanities. 37 (1–2). ISSN 1604-3030. doi:10.16995/ee.1024. Arhivirano iz originala 11. 8. 2022. g.