Numizmatika
Numizmatika (od grčke reči νόμισμα [nómisma] — „novčić“, ili latinske numisma — „valuta“) je sa stanovišta istorije i arheologije definisana kao nauka o kovanom novcu i medaljama.[1][2] Numizmatika je u suštini bliska istoriji. Entuzijasti dodaju još da ona uz sebe tesno vezuje ekonomiju, geografiju, heraldiku, metalurgiju, politiku, umetnost i vojnu istoriju. U suštini, novčići su „slikovni“ istorijski artikli. Oni nam kazuju o prilikama vremena iz kojeg su potekli, i to u dobrom i u lošem kontekstu reči. Novčići nagoveštavaju rat, revoluciju, snižavanje vrednosti neke valute, korupciju, pa čak i snagu tehnike.[3]
Najranije oblike novca koje su ljudi koristili kolekcionari kategorišu kao „čudne i interesantne“,[4] ali je upotreba druge robe u razmeni isključena, čak i kada se koristi kao valuta u opticaju (npr. cigarete ili instant rezanci u zatvoru ). Kao primer, Kirgizi su koristili konje kao glavnu valutnu jedinicu i davali sitniš u jagnjećim kožama;[5] jagnjeće kože su možda pogodne za numizmatičko proučavanje, ali konji nisu. Mnogi predmeti su korišćeni vekovima, kao što su kauri školjke, plemeniti metali, kakao zrna, veliko kamenje i dragulji.
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Prvi put potvrđena 1829. godine, reč numizmatika proističe od prideva numizmatički, što znači „od kovanice“. Pozajmljen je 1792. godine iz francuske reči numismatiques, koja je i sama izvedena od kasnolatinskog numismatis, genitiva od numisma, varijante nomisma što znači "kovanica".[6][7] Nomisma je latinizacija grčke reči νόμισμα (nomisma) što znači „sadašnji novčić/običaj“,[8] koja potiče od νομίζειν (nomizein), „držati ili posedovati kao običaj ili upotrebu, uobičajeno koristiti“,[9] zauzvrat od νόμος (nomos), „upotreba, običaj“,[10] ultimatno od νέμειν (nemein), „raspodeliti, podeliti, dodeliti, držati, zadržati“.[11]
Istorija numizmatike[uredi | uredi izvor]
Sakupljanje novčića je verovatno postojalo u davna vremena. Oktavijan Avgust je davao „kovanice svih formi, uključujući stare komade kraljeva i strani novac“ kao poklone za Saturnalije.[12]
Petrarka, koji je u pismu napisao da su mu vinogradari često prilazili sa starim novčićima tražeći od njega da ih kupi ili da identifikuje vladara, zaslužan je kao prvi renesansni kolekcionar. Petrarka je caru Karlu IV poklonio zbirku rimskog novca 1355. godine.
Prva knjiga o kovanicama bila je De Asse et Partibus (1514) Gijoma Budea.[13] Tokom rane renesanse antičke kovanice su sakupljale evropske kraljevske porodice i plemstvo. Sakupljači kovanog novca bili su papa Bonifacije VIII, car Maksimilijan Svetog rimskog carstva, Luj XIV od Francuske, Ferdinand I, izbornik Joakim II od Brandenburga koji je pokrenuo Berlinski kabinet za kovanice i Henri IV od Francuske, između ostalih. Numizmatiku nazivaju „hobijem kraljeva“, zbog njenih najcenjenijih osnivača.
Profesionalna društva organizovana u 19. veku. Kraljevsko numizmatičko društvo je osnovano 1836. godine i odmah je počelo sa izdavanjem časopisa koji je postao Numizmatička hronika. Američko numizmatičko društvo je osnovano 1858. godine i počelo je da izdaje Američki časopis za numizmatiku 1866. godine.
Britanska akademija je 1931. godine pokrenula Sylloge Nummorum Graecorum izdajući zbirke starogrčkog novca. Prvi tom Sylloge of Coins of the British Isles objavljen je 1958. godine.
U 20. veku kovanice su postale priznate kao arheološki predmeti. Naučnici kao što je Gvido Bruk iz Muzeja istorije umetnosti u Beču shvatili su njihovu vrednost u obezbeđivanju vremenskog konteksta i poteškoća sa kojima su se kustosi suočavali kada su identifikovali istrošene novčiće koristeći klasičnu literaturu. Posle Drugog svetskog rata u Nemačkoj je pokrenut projekat Fundmünzen der Antike (Nalazi kovanica iz klasičnog perioda) za registraciju svakog novčića pronađenog u Nemačkoj. Ova ideja je našla sledbenike u mnogim zemljama.
U Sjedinjenim Državama, američka kovnica je osnovala kabinet za kovanice 1838. godine kada je glavni kolekcionar Adam Ekfeldt poklonio svoju ličnu kolekciju.[14] Delo Zaveti istorije ... autora Vilijama E. Du Boa (1846) opisuje taj kabinet.
Delo Helen Vang „Kratka istorija kineske numizmatike na evropskim jezicima“ (2012-2013) daje skicu istorije razumevanja kineske numizmatike u zapadnim zemljama.[15] Les amis des monnaies Lisa Jankovskog je dubinska studija kineske numizmatike u Kini u 19. veku.[16]
Savremena numizmatika[uredi | uredi izvor]
Moderna numizmatika je proučavanje kovanog novca od sredine 17. veka pa nadalje, perioda mašinski kovanog novca.[17] Njihovo proučavanje više služi kolekcionarima nego istoričarima i češće se njime uspešno bave ljubitelji amateri nego profesionalni naučnici. Fokus moderne numizmatike često leži u istraživanju proizvodnje i upotrebe novca u istorijskim kontekstima koristeći kovnice ili druge zapise kako bi se utvrdila relativna retkost kovanog novca koji se proučava. Raznovrsnosti, greške napravljene u kovnici, rezultati progresivnog trošenja matrica, obim kovanja, pa čak i društveno-politički kontekst kovanja novčića takođe su predmet interesovanja.
Primer jednog novčića Aleksandra Velikog[uredi | uredi izvor]
Primer srebrne tetradrahme pronađene u Biblosu (oko 330-300. p. n. e.) ukazuje na makedonski uticaj. Aleksandrov novac (To nomisma Alexandrou) je tipa glave golobradog Herakla, sa orlovim nosom na desnoj strani, predstavljen sa oglavljem od lavlje glave i etofora Zevsa (koji drži orla) na reversu, na prestolu sa žezlom u levoj ruci.[18] Tip ove tetradrahme ima veoma deklarativan makedonski i grčki karakter. Izbor reprezentacija je simboličan: podsećanje na njegovu božansku lozu i njegov herojski karakter. Predstava olimpskog boga i grčkog heroja takođe omogućava širenje grčko-makedonske kulture i posebno verskih kultova. Kovanje srebra koje je Aleksandar otpočeo 333. godine pokazalo je reprezentacije koje, iako privileguju grčko-makedonski aspekt božanstava, nisu izgledale orijentalcima kao potpuno strane (asimilisane su sa Valovim božanstvima).[19]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Philip Grierson, Numismatics, Oxford: Oxford University Press 1975, 1
- ^ Dineschandra Sircar, Studies in Indian coins, Motilal Banarsidass, Delhi 1968, 1
- ^ Peter Temple, Superhobby Investing. Making Money from Antiques, Coins, Stamps, Wine, Woodland and Other Alternative Assets, Harriman House Limited, Petersfield 2004, 133
- ^ Maurer, B. „Primitive and Nonmetallic Money”. Ur.: Yago, K.; Battilosi, S.; Cassis., Y. Handbook of the History of Money and Currency. Springer. str. 87-104.
- ^ Glyn Davies (1996). Chronology of Money 1900 — 1919. ISBN 978-0-7083-1351-0. Arhivirano iz originala 2006-07-14. g. Pristupljeno 2006-08-09.
- ^ Harper, Douglas. „numismatics”. Online Etymology Dictionary.
- ^ nomisma. Charlton T. Lewis and Charles Short. A Latin Dictionary on Perseus Project.
- ^ νόμισμα. Liddell, Henry George; Scott, Robert; A Greek–English Lexicon at the Perseus Project.
- ^ νομίζειν in Liddell and Scott.
- ^ νόμος in Liddell and Scott.
- ^ νέμειν in Liddell and Scott.
- ^ Suetonius, Augustus 75 on-line text Arhivirano 2022-07-31 na sajtu Wayback Machine
- ^ Brigham Young University library web page Arhivirano 2008-07-25 na sajtu Wayback Machine
- ^ Kent, Allen (1985). Encyclopedia of Library and Information Science. str. 281. ISBN 978-0-8247-2037-7.
- ^ Helen Wang, "A short history of Chinese numismatics in European languages", in Early China vols 35-36 (2012-2013), pp. 395-429
- ^ Jankowski, Lyce (2018). Les amis des monnaies – la sociabilité savante des collectionneurs et numismates chinois de la fin des Qing. Paris: Maisonneuve et Larose nlle édition. ISBN 978-2-37701-030-1.
- ^ „Collectibles”. Maritime International. Arhivirano iz originala 14. 9. 2013. g. Pristupljeno 13. 6. 2013.
- ^ GERIN Dominique, GRANDJEAN Catherine, AMANDRY Michel, DE CALLATAY François, La monnaie grecque, ”L’Antiquité : une histoire”, Ellipse, 2001. pp. 117-119
- ^ G. LE RIDER, Alexandre le Grand: Monnaie, finances et politique, Chapter V, ”Histoire”, PUF, 2003, pp. 153-214
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Maurer, B. „Primitive and Nonmetallic Money”. Ur.: Yago, K.; Battilosi, S.; Cassis., Y. Handbook of the History of Money and Currency. Springer. str. 87-104.
- Pritsak, O. (1998). The Origins of the Old Rus’ Weights and Monetary Systems: Two Studies in Western Eurasian Metrology and Numismatics in the Seventh to Eleventh Centuries (Harvard Series In Ukrainian Studies). Cambridge: Harvard Ukrainian Research Institute.
- Noonan, Thomas S. (1999). „Reviewed work: The Origins of the Old Rus' Weights and Monetary Systems: Two Studies in Western Eurasian Metrology and Numismatics in the Seventh to Eleventh Centuries, Omeljan Pritsak”. The Russian Review. 58 (2): 319—320. JSTOR 2679589.
- Hellie, Richard (1999). „Reviewed work: The Origins of the Old Rus' Weights and Monetary Systems: Two Studies in Western Eurasian Metrology and Numismatics in the Seventh to Eleventh Centuries, Omeljan Pritsak”. Slavic Review. 58 (4): 909—910. JSTOR 2697226. doi:10.2307/2697226.
- Alvarado, Ruben, Follow the Money: The Money Trail Through History, Wordbridge 2013.
- Bowman, John S. (2000). Columbia Chronologies of Asian History and Culture. Columbia UP. ISBN 0231110049.
- Dean, Austin. China and the End of Global Silver, 1873–1937 (Cornell UP, 2020).
- Del Mar; Alexander (1885). A History of Money in Ancient Countries from the Earliest Times to the Present. London: George Bell & Sons. ISBN 0-7661-9024-2.
- Ebrey, Patricia Buckley; Anne Walthall (2006). East Asia: A Cultural, Social, and Political History. Boston: Houghton Mifflin. ISBN 0618133844.
- Eichengreen, Barry. Golden Fetters: The Gold Standard and the Great Depression, 1919–1939 (Oxford UP, 1992).
- Eichengreen, Barry J., and Marc Flandreau, eds. The gold standard in theory and history (Psychology Press, 1997).
- Ferguson, Niall. The Ascent of Money - Financial History of the World (2009) online
- Gernet, Jacques (1962). Daily Life in China on the Eve of the Mongol Invasion, 1250–1276. Stanford: Stanford University Press. ISBN 0-8047-0720-0.
- Goldstein, Jacob (2020). Money: The True Story of a Made-Up Thing. Hachette Book. ISBN 978-0316417198.
- Irigoin, Alejandra. "The end of a silver era: the consequences of the breakdown of the Spanish Peso standard in China and the United States, 1780s-1850s." Journal of World History (2009): 207–243. online
- Jevons, W. S (1875). Money and the Mechanism of Exchange. London: Macmillan., .
- Kwarteng, Kwasi. War and Gold: A Five-Hundred-Year History of Empires, Adventures, and Debt (2014) online
- Menger, Carl, "On the Origin of Money"
- Richards, R. D. Early history of banking in England. London: R. S. King (1929).
- Sehgal, Kabir (2015). Coined: The Rich Life of Money and How Its History Has Shaped Us. Grand Central Publishing. ISBN 978-1455578528.
- Vilar, Pierre. A History of Gold and Money, 1450 to 1920 (1960). online
- Weatherford, Jack (1997). The History of Money. New York: Crown Publishers..
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Velike priče starih kovanica[uredi | uredi izvor]
- Virtualni muzej: Priče iz Narodnog muzeja (Narodni muzej u Beogradu - Zvanični kanal)
- Narodni muzej - Svedok vremena: Stater Aleksandra Velikog, helenizam (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)
- Virtualni muzej: Ostava srebrnog novca iz Niške Kamenice (Narodni muzej u Beogradu - Zvanični kanal)
- Narodni muzej - Svedok vremena: Medaljon Valentijana I (RTS Obrazovno - naučni program - Zvanični kanal)
- Narodni muzej - Svedok vremena: Kalup sa predstavom boginje Telus (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)
- Kovnica novca kralja Radoslava (Narodni muzej u Beogradu - Zvanični kanal)
- Narodni muzej - Svedok vremena: "Krunidbeni dinar" cara Dušana (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)
- Narodni muzej - Svedok vremena: Medalja Osvajanje Beograda 1688. (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)
- Najvrednije kolekcija američkih kovanica (Forbs - Zvanični kanal)
- Narodni muzej - Svedok vremena: Medalja Svetoanrejska skupština 1858. (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)
- Od koje domaće novčanice možete da se obogatite (RTS Sajt - Zvanični kanal)
Moderne kovanice[uredi | uredi izvor]
- Numizmatički novac i komercijalna pakovanja opticajnog kovanog novca (Narodna banka Srbije - Zvanična veb stranica)
- Prvi čovek u kosmosu (1961—2021), jubilarna (Banka Rusije - Zvanični kanal)
- Čarobnica Medeja i zlatno runo, grčka mitologija (Litvanska kovanica - Zvanični kanal)
- Trenutak udara meteorita (Germanija kovanica - Zvanični kanal)
- Vanzemaljac (Skotsdejl kovanica - Zvanični kanal)
- Let na Mesec 1969-2019, jubilarna (Kovnica novca Pariz - Zvanični kanal
- Imir, nordijska mitologija (Izbor kovanice - Zvanični kanal)
- Robin Hud, britanska legenda (Kraljevska britanska kovanica - Zvanični kanal)
- Mračni šahista, koji svakog pobeđuje (Moćna kovanica - Zvanični kanal)
- Košarkaška kuća slavnih, jubilarna (SAD kovanica - Zvanični kanal)
- Rusalka, slovenska vila (Gdanjsk kovanica - Zvanični kanal)