Pređi na sadržaj

OŠ „Vuk Karadžić” Bačka Palanka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
OŠ „Vuk Karadžić” Bačka Palanka
Tiposnovna škola
Osnovana1996.
LokacijaDositejeva 3
Bačka Palanka
Država Srbija
Veb-sajtZvanični veb-sajt
Spoljašnji video-zapis
Kako je izgledao prvi dan škole u OŠ "Vuk Karadžić" u Bačkoj Palanci
Iskustvo OŠ "Vuk Karadžić" u Bačkoj Palanci vezano za Erazmus program

OŠ „Vuk Karadžić” u Bačkoj Palanci je trenutno najveća u opštini Bačka Palanka i jedna od većih u Republici Srbiji.[1] Nalazi se u ulici Dositejeva 3, Bačka Palanka.[2]

Istorijat obrazovanja i škole[uredi | uredi izvor]

Iz podataka na zvaničnom sajtu škole saznajemo o istorijatu škole i obrazovanja u Bačkoj Palanci.[1]

Od 1702. godine pri Pravoslavnoj crkvi radi škola u kojoj su đaci učili bukvarac, časlavac i psaltirac, a prvi učitelji su bili sveštenici. Opis škole nalazimo u izveštaju iz 1773. godine, iz vremena školskih reformi koje je sprovela austrijska carica Marija Terezija. Škola se nalazila na zemljištu koje je pripadalo Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, gde će početkom XIX veka biti podignut Hram Svetog Jovana Krstitelja.

Prvobitna zgrada škole pored učionica imala je kuhinju i dve sobe u kojima je stanovao učitelj. Prvi učitelj u Staroj Palanci bio je Georgije Puljević. Nova školska zgrada sazidana je 1841. godine i imala je pet učionica. Škola je imala i svoju zemlju u narodu znanu kao učiteljska zemlja koja se nalazila na parcelama Bičanske slatine i Pavlovac. Uz samu školsku zgradu postojala je i bašta koju su učenici sami obrađivali.

Tokom 1878. godine postojala su četiri razreda škole, koju je pohađalo 270 đaka. Dve decenije kasnije 1897. godine navedeno je da u Pravoslavnoj veroispovednoj školi ima pet odeljenja i to tri muška i dva ženska odeljenja. Nastavni kadar činilo je pet učitelja: Kosta Janković, Todor Rakić, Jevrem Milošev, Angelina Stepić i Vidosava Uvalić.

Od 1907. godine nastava se u školi izvodi na mađarskom jeziku, a 1912. godine škola je prešla pod kontrolu ministarstva prosvete Ugarske. U to vreme škola je imala mali toranj sa zvonom, koje je u 7 i 30 pozivalo đake u školu i zvonilo za početak i kraj nastave.

Između dva svetska rata škola je bila u nadležnosti Ministarstva prosvete Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije. Za vreme Drugog svetskog rata, tokom mađarske okupacije, škola je radila, a nastava u četiri razreda se odvijala na mađarskom jeziku.

Posle završetka Drugog svetskog rata, škola nastavlja sa radom, a zgrada i zemljište su oduzeti od Srpske Pravoslavne crkvene opštine u Bačkoj Palanci. Od školske 1945/46. radila je pod imenom Državna narodna škola, da bi 1952. godine promenila ime u Druga osnovna škola.

Ime škole je 1954. godine promenjeno u osnovna škola „Petar Drapšin“ po narodnom heroju i generalu Jugoslovenske armije. U to vreme škola je brojala dvadeset i dva odeljenja, od kojih su dva bila kombinovana i u njima se nastava izvodila na slovačkom jeziku. U posleratnom periodu dužnost direktora su obaljali izmeu ostalih Vitomir Adamov, Stevan Topalov, Aleksandar Vratnjan i Pavle Jurišin.

Zbog povećanja broja đaka deo nastave se odvijao i u sadašnjoj zgradi Mesne zajednice „Stari grad“. Šezdesetih i sedamdesetih godina XX veka ovde su bila odeljenja od prvog do četvrtog razreda, a u zgradi škole u Dositejevoj ulici od petog do osmog razreda.

Nastavni kadar činili su: učiteljica Ljubica Adamov, nastavnici Lazar Borocki, Stevan Ristić, Vera i Mija Bekvalac, Zagorka Miškov i drugi. Škola je imala i odličan hor, pod rukovodstvom nastavnika Branje Nešića, koji je osvajao mnoge nagrade. Tu tradiciju nastavila je kasnije osamdesetih godina nastavnica Planinka Kojić.

Stara zgrada škole u Dositejevoj postojala je do 1979. godine, kada je porušena, a na njenom mestu je sagrađena nova. Novu zgradu škole je projektovao svetski priznati arhitekta, palančanin Milan Pališaški nekada i sam đak naše škole. Nova škola svečano je otvorena 3. oktobra 1981. godine, a učenici i nastavnici su se uselili u moderno opremljene kabinete, kao i fiskulturnu salu. Tada se formira još jedna škola pod imenom „29. novembar“ i u istoj zgradi paralelno će raditi sa školom „Petar Drapšin“. Pri OŠ „29. novembar“ radila su isturena odeljenja u sremskim selima Neštin i Vizić. Tih osamdesetih godina XX veka direktori su bili Sava Stakić (OŠ „Petar Drapšin") i Vukašin Ivanović (OŠ „29. novembar"). Obe škole su imale veliki broj đaka, u generaciji i do 12 odeljenja, kao i veliki broj učitelja i nastavnika.

OŠ "Vuk Karadžić" je osnovana 01.01.1996. god. integracijom dve škole i to OŠ "Petar Drapšin" i "29. Novembar".[3]

Organizacija rada škole[3][uredi | uredi izvor]

Škola u svom sastavu poseduje izdvojena odeljenja u Neštinu i Viziću, kao i pripremnu predškolsku grupu u Neštinu, a ranije je bilo i u Viziću. Centralna škola raspolaže sa oko 6200 m2 zatvorenog prostora i oko 15000 m2 otvorenog prostora. Oko zgrade se nalaze sportski tereni za mali fudbal, košarku i odbojku, bazen sa peskom za skokove, kao i staza za trčanje.

U zgradi se koristi 12 specijalizovanih učionica za razrednu nastavu i 18 kabineta za predmetnu nastavu. Pored toga, tu su biblioteka, medijateka, amfiteatar sa 120 sedišta, velika i mala sala za fizičko vaspitanje, multimedijalna učionica, kuhinja sa trpezarijom, zubarska ambulanta, teretana. Škola ima video nadzor i školsko obezbedjenje. Nastava se odvija u dve smene, a takođe u školi postoji i jedna grupa produženog boravka. Nastava se izvodi na srpskom jeziku, a slovački jezik i mađarski jezik se neguju kao izborni predmeti.[4]

Škola ima svoju himnu.[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]