OŠ „Liješće” Liješće
Osnovna škola „Liješće” | |
---|---|
Tip | osnovna škola |
Lokacija | Liješće bb Liješće |
Država | ![]() |
Veb-sajt | Zvanična veb stranica |
OŠ „Liješće” je jedna od osnovnih škola na području opštine Brod. Nalazi se u Liješću na adresi Liješće bb.
Istorijat
[uredi | uredi izvor]Ideja za osnivanje škole u Liješću javlja se krajem 1868. godine. Organizator ove akcije bio je Odbor crkvene opštine u Liješću na čijem čelu se nalazio predsjednik Božo Stanković i potpredsjednik Tomo Jelić. Crkveni odbor stavio je sebi u zadatak da sagradi crkvu i osnuje školu. Crkva je sagrađena 1868. godine, a krajem iste godine počele su pripreme za osnivanje škole. Odobrenje za podizanje škole izdao je derventski kadija Idriz Imamović u saglasnosti sa kajkamanom Sulejmanom Begovićem. Da se što brže udovolji prvoj potrebi, opština je za školu privremeno iznajmila zgradu Tome Jelića, te je nastava u istoj otpočela sredinom 1870. godine. Odmah u početku se ova zgrada ukazala premalom pa je odbor bio prisiljen da kupi kuću Andrije Jelića. Kupnja je obavljena 1871.godine a za zgradu je isplaćeno 25 međedija/50 forinti/. Zgrada je sa svog prvobitnog mjesta prenešena i postavljena na 15 metara razmaka od lijevog istočnog dijela crkvene zgrade. Zgrada se sastojala od učionice, hodnika i triju prostorija za učiteljski stan. U učionici je bilo mjesta za 40 učenika, a broj učenika u to vrijeme kretao se između 25 i 40. Dužnosti učiteljeve u to vrijeme su bile: redovna nastava, vjeronauk i pojanje u crkvi. Prinadležnosti učiteljeve su bile: godišnja plata u iznosu 180 forinti, stan i ogrev besplatno. Ugovor između učitelja i crkvene opštine obnavljao se krajem svake godine. Učitelji koji su službovali na ovoj školi u to vrijeme bili su:
- Petar Bašić iz Bosanskog Broda, službovao od 1870-1874. godine,
- Vaso Damjanović iz Makara-Srijem, službovao od 1874-1877. godine,
- Pero Stefanović iz Crkvine-Šamac, službovao 1878-1878. godine,
- Tomo Omarić iz Trnjana, službovao od 1878-1881.godine,
- Arkadija Dragojlović iz Slavonije, službovao od 1881-1883. godine,
- Simo Avakmanović iz Bijeljine, službovao od 1883-1886. godine,
- Pavao Stefanović iz Crkvine, službovao od 1886-1888.godine.[1]
Od 1888. godine do 1890.godine zbog finansijskih nesloga škola je bila zatvorena jer opština sa učiteljima nije mogla da obnovi ugovor, a od 1896. do 1903. bila je zatvorena, jer je crkvena opština bila priključena crkvenoj opštini u Bosanskom Brodu, pa su doprinosi za izdržavanje škole smanjeni. Predsjednik crkveno-školske opštine i seoski knez zalagali su se da se sagradi državna osnovna škola. Crkvena opština dala je zemljište, a mještani su besplatno sagradili zgradu. Škola je otvorena 9. septembra 1903. i imala je 79 učenika. Godine 1934. nadograđene su još tri učionice i učiteljski stan. U toku Drugog svjetskog rata, u periodu 1943–1945. nastava je izvođena sa prekidima, jer su Nijemci zaposjeli školu. Po završetku rata (1945–1946), školu je pohađao 121 učenik. S vremenom, broj učenika je rastao, pa ih je u školskoj 1972/1973. bilo 313. Januara 1984. škola je, kao područna, priključena OŠ „Boško Buha“ u Bosanskom Brodu. Godine 1991. škola u Liješću, pod imenom „Bratstvo–jedinstvo“, ponovo je postala samostalna. U njen sastav ušle su područne škole u Vinskoj i Velikoj Brusnici i četvorogodišnje škole u Klakaru Gornjem, Klakaru Donjem i Maloj Brusnici. Ovakva organizacija škole trajala je do 4. marta 1992. Tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata 1992–1995. škola nije radila. Zgrada u Liješću, kao i zgrade područnih škola, pretrpjele su velika razaranja. Nastava na području opštine Brod počela je u decembru 1995. Učenici su prevoženi u Brod, u jedinu upotrebljivu školu na području opštine. Škola u Liješću obnovljena je i počela je da radi u školskoj 1996/1997, kao područna škola „Miroslav Radovanović“, u sastavu OŠ „Sveti Sava“ u Srpskom Brodu. Jula 2006. osnovana je škola pod nazivom OŠ „Liješće“. U školskoj 2008/2009. imala je 305 učenika i 22 nastavnika, a 2022/23. – 198 učenika i 31 nastavnika. Škola ima područne petogodišnje škole u selima Vinska, Gornji Klakar i Donji Klakar.[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Istorijat”. JU Osnovna škola „Liješće“. Pristupljeno 20. 2. 2024.
- ^ Enciklopedija Republike Srpske. 5, K-L. Banja Luka: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. 2023. str. 812. ISBN 978-99976-42-72-1.