Обични опосум
| Obični oposum | |
|---|---|
| |
| Didelphis marsupialis | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Tip: | |
| Klasa: | |
| Infraklasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Potporodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | D. marsupialis
|
| Binomno ime | |
| Didelphis marsupialis Linnaeus, 1758
| |
| |
| Rasprostranjenost vrste | |
Obični oposum (lat. Didelphis marsupialis),[2] južni oposum,[2] crnouhi oposum[2] ili samo oposum, je vrsta torbara koja nastanjuje prostor od sjeveroistočnog Meksika do Bolivije, uključujući i Male Antile. Mogu se naći u gradovima, poljima i šumama.
Opis
[uredi | uredi izvor]Dostižu veličinu od 32 do 50 cm (približno veličini kućne mačke) i imaju dug rep bez dlake. Mogu dostići težinu od 5,5 kilograma. Boja im varira od bijele do sive boje i najčešće imaju tri crne linije na glavi (po jedna preko oba oka i jedna na sredini glave). Sve četiri noge imaju po pet prstiju sa kandžama osim zadnjih nogu čiji je prvi prst bez kandže. U usnoj duplji se nalazi 50 oštrih zuba.
Ishrana
[uredi | uredi izvor]Oposumi su svaštojedi. Osnov ishrane im predstavljaju insekti i mali kičmenjaci, ali takođe jedu hranu biljnog porijekla kao što su plodovi i korijenje.
Stanište
[uredi | uredi izvor]
Najčešće stanište oposumima predstavljaju travnate površine i tropske i suptropske šume na visinama do 2.000 m.[1] Lako je pripitomljavaju pa se često mogu naći u parkovima i gradovima. Oni su noći aktivni i najčešće sami idu u potragu za hranom. Prema drugim pripadnicima svoje vrste se najčešće ponašaju agresivno. Dobri su plivači i penjači (koriste rep tokom penjanja). Preko dana se sakrivaju u pukotinama, šupljem drveću, rupama u zemlji ili u gnijezdu koga su napravili od suve trave i lišća. Ne nastanjuju trajno određeni prostor, već se sele svakih par mjeseci. Dok stanuju na nekom prostoru, agresivno brane svoju teritoriju od drugih oposuma i životinja. Prirodni neprijatelji oposuma su kojoti, lisice, sove i druge ptice grabljivice. U trenucima opasnosti prave se mrtvi. Imuni su na zmijski otrov i na druge otrove.
Razmnožavanje
[uredi | uredi izvor]Ženske jedinke imaju dobro razvijenu torbu sa oko 13 sjedišta koja su kružno raspoređena. Nakon dvanaest do četrnaest dana trudnoće (jedna od najkraćih trudnoća kod sisara) se rađa oko 20 mladunaca. Novorođenčad su dugi oko 1 centimetar i teški su 0,13 grama. U nekim slučajevima ne mogu sva mladunčad da stanu u torbu. Nakon dva do tri mjeseca oni napuštaju torbu. Kada im u torbi postane tijesno, neka mladunčad jašu na leđima majke. Sa 4 mjeseca mogu da žive samostalno, a nakon prve godine života postaju polno zreli. U toku jedne godine, ženka može do tri generacije mladunaca da othrani. Slobodni oposumi u prirodi žive najduže četiri godine, dok u zatočeništvu mogu živjeti 5 godina.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Didelphis marsupialis Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)
- ^ a b v „Didelphis Linnaeus, 1758 - obični oposumi”. Enciklopedija sisara - sisari.blog.rs.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Nowak, Ronald M. Mammals of the World (1999). Walker's. Baltimore: Johns Hopkins University Press. ISBN 978-0-8018-5789-8.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]
