Pređi na sadržaj

Opsada Cingtaoa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opsada Cingtaoa

Nemačke snage tokom opsade, 1914.
Vreme27. avgust – 7. novembar 1914.
Mesto
Ishod anglo-japanska pobeda
Sukobljene strane

 Japan
 Ujedinjeno Kraljevstvo

Republika Kina (1912–1949)

 Nemačko carstvo

 Austrougarska
Žrtve i gubici

727 ubijenih
1,335 ranjenih
1 zaštićena krstarica potopljena
1 razarač potopljen
1 ratni brod oštećen

1 avion uništen

199 ubijenih
504 ranjenih
3.047 zarobljenih
1 zaštićena krstarica potopljena
1 nezaštićena krstarica potopljena
1 torpedni čamac potopljen

4 topovnjača potopljena

Opsada Cingtoa (ili Cingtau) je bio napad Japana i Ujedinjenog Kraljevstva na nemačku luku Cingtao (danas Ćingdao) u Kini tokom Prvog svetskog rata. Opsada je vođena protiv carske Nemačke između 27. avgusta i 7. novembra 1914. Opsada je bila prvi susret japanskih i nemačkih snaga, prva anglo-japanska operacija u ratu i jedina velika kopnena bitka na azijsko-pacifičkom teatru tokom Prvog svetskog rata.

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Tokom kasnog 19. i početka 20. veka, Nemačka se pridružila drugim evropskim silama u borbi za kolonijalne posede. Kao i kod drugih svetskih sila (uključujući Sjedinjene Države i Japan), Nemačka je počela da se meša u kineska lokalna pitanja. Nakon što su dva nemačka misionara ubijena u incidentu Džuje 1897. godine, Kina je bila prinuđena da pristane na koncesiju zaliva Cijatšou u Šantungu (danas Šandong) Nemačkoj 1898. na 99-godišnji zakup. Nemačka je tada počela da afirmiše svoj uticaj u ostatku provincije i izgradila grad i luku Cingtao, koji je postao baza nemačke istočnoazijske eskadrile marinaca Kajzerliče (Nemačka mornarica), koja je delovala kao podrška nemačkim kolonijama u Tihom okeanu. Britanija je sa sumnjom posmatrala nemačko prisustvo u Kini i zakupila je Veihaivej, takođe u Šantungu, kao pomorsku luku i stanicu za ugalj. Rusija je zakupila sopstvenu stanicu u Port Arturu, a Francuska u Kvang-Čou-Vanu. Britanija je takođe počela da stvara bliske veze sa Japanom, a diplomatski odnosi su postali bliži, potpisivanjem Anglo-japanskog saveza 30. januara 1902. Japan je na savez gledao kao na neophodno sredstvo odvraćanja od svog glavnog rivala, Rusije. Japan je pokazao svoj potencijal pobedom u rusko-japanskom ratu 1904–1905, a alijansa se nastavila u Prvom svetskom ratu.

Kada je u avgustu 1914. počeo rat u Evropi, Britanija je odmah zatražila pomoć Japana. Japan je 15. avgusta izdao ultimatum, navodeći da Nemačka mora povući svoje ratne brodove iz kineskih i japanskih voda i preneti kontrolu nad svojom lukom Cingtao na Japan. Sledećeg dana, general-major Micumi Kamio, generalni komandant (GOC), 18. pešadijske divizije, dobio je naređenje da se pripremi da silom zauzme Cingtao. Ultimatum je istekao 23. avgusta, a Japan je objavio rat Nemačkoj. Na početku neprijateljstava, brodovi Istočnoazijske eskadrile pod komandom viceadmirala Maksimilijana fon Špea raspršeni su po raznim pacifičkim kolonijama na rutinske misije. Špeovi brodovi su se sastajali na Severnim Marijanskim ostrvima radi prikupljanja uglja. SMS Emden je potom krenuo ka Indijskom okeanu, dok je ostatak eskadrile krenuo ka zapadnoj obali Južne Amerike. Eskadrila je angažovala i uništila dva zastarela broda male eskadrile Kraljevske mornarice u bici kod Koronela, pre nego što je uništena u bici kod Foklandskih ostrva u južnom Atlantiku.

Nemačke odbrane[uredi | uredi izvor]

Bokserska pobuna, početkom veka, navela je Nemačku da razmisli o odbrani Cingtaoa. Luku i grad od ostatka poluostrva delili su strmim brdima. Glavna linija odbrane ležala je duž tri brda, planine Moltke, planine Bizmark i planine Iltis, od Kajzerštula do Licuner Hajtsa.[1] Levo krilo je čuvala tvrđava Moltke, na istoimenom brdu, sa dva topa od 9,4 inča. Najveća vatrena moć bila je koncentrisana u četiri haubice od 11 inča Fort Bizmark. Na desnom krilu, tvrđava Iltis je sadržala dva topa od 9,4 inča na vrhu brda.[2] Druga linija odbrane od 17 km postavljena je duž bliže linije strmih brda. Konačna linija odbrane bila je duž brda 200 metara iznad grada. Izgrađena je mreža rovova, baterija i drugih utvrđenja kao priprema za nadolazeću opsadu. Nemačka je ojačala odbranu sa mora postavljanjem mina na prilazima luci i izgradnjom četiri baterije i pet reduta. Utvrđenja su bila dobro opremljena (mada neka sa zastarelom kineskom artiljerijom).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Veperdi, András. "The protected cruiser SMS Kaiserin Elisabeth in defence of Tsingtao in 1914". mateinfo.hu. Budapest, Hungary: Hungarian seamen's association. Retrieved 24 July 2013.
  2. ^ Joseph Trainor (1976). War Monthly – Issue 37: Tsingtao 1914, p. 9. ISSN 0307-2886.