Pređi na sadržaj

Pavle, prestolonaslednik Grčke

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pavle od Grčke
Lični podaci
Datum rođenja(1967-05-20)20. maj 1967.(57 god.)
Mesto rođenjaAtina, Kraljevina Grčka
ReligijaPravoslavac
Porodica
SupružnikMarija Šantal, krunska princeza Grčke
PotomstvoMarija Olimpija od Grčke, Konstantin Aleksios od Grčke, Ahilej Andreas od Grčke, Odisej Kimon od Grčke, Aristid Stavros od Grčke
RoditeljiKonstantin II
Ana-Marija od Danske
DinastijaGrčka kraljevska porodica
Prestonaslednik Grčke
PrethodnikKonstantin II
Činporučnik

Pavle, prestolonaslednik Grčke, princ Danske (grč. Παύλος; Atina, 20. maj 1967) je aktuelni starešina Grčkog kraljevskog doma kao najstariji sin Konstantina II, poslednjeg grčkog kralja koji je vladao od 1964. do 1973. godine. Starešina Grčke kraljevske porodice postao je u trenutku očeve smrti 10. januara 2023. godine.

Kao unuk Frederika IX je i danski princ. Danska kraljica Margreta II i španska kraljica Sofija su njegove tetke, dok mu je kralj Filip VI od Španije brat od tetke.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Mladost i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Rođen je 20. maja 1967. godine u palati Tatoi kod Atine, koja je služila kao druga rezidencija Grčke kraljevske porodice, kao drugo dete i najstariji sin kralja Konstantina II i kraljice Ane-Marije. U skladu sa grčkom tradicijom, kao najstariji sin dobio je ime po svom dedi kralju Pavlu.

Princ Huan Karlos (levo) sa sinom Felipeom i kralj Konstantin sa sinom Pavlom (1968)

Rodio se samo mesec dana po uspostavljanju režima pukovnika koji je njegovog oca primorao da sa porodicom ode u emigraciju i nastavi život u Rimu, iako je Grčka formalno ostala monarhija. Usledile su brojne neprilike u zemlji koje su dovele do referenduma 1973. godine na kojem je odbačena monarhija. Kralj Konstantin II je objavio da poštuje volju naroda i sa porodicom nastavio da živi u Londonu.

Pavle se školovao na Helenskom koledžu u Londonu koji su 1980. godine osnovali njegovi roditelji. Zatim je nastavio školovanje na koledžu u Novom Meksiku, da bi potom prošao vojnu obuku na Kraljevskoj vojnoj akademiji Sendhrst i 1987. godine dobio čin potporučnika Kraljevske škotske zmajeve garde. Unapređen je u čin poručnika u aprilu 1989. godine, a vojnu službu je napustio aprila 1990. godine.

Diplomirao je 1993. godine na Školi za inostrane poslove Univerziteta Džordžtaun u Vašingtonu. Magistarske studije je završio na istoj školi, zajedno sa svojim rođakom Filipom, budućim kraljem Španije.

Karijera[uredi | uredi izvor]

Vlada Andreasa Papandreua je 11. maja 1994. godine oduzela državljanstvo kraljuKonstantinu II i članovima Grčke kraljevske porodice, uključujući i Pavla, uz mogućnost da im državljanstvo bude vraćeno ukoliko odaberu određeno prezime.

Živi u Njujorku i Londonu, a radi kao stručni konsultant u oblasti investicija. Osnivač je i jednog hedž-fonda.

Starešina Grčkog kraljevskog doma[uredi | uredi izvor]

Kralj Karl XVI Gustaf od Švedske, prestolonaslednik Pavle od Grčke i britanski kralj Čarls III u Bakingemskoj palati (2023)

Smrću svog oca kralja Konstantina II, 10. januara 2023. godine, princ Pavle je postao faktički starešina bivšeg Grčkog kraljevskog doma. Na očevoj sahrani je održao govor, a mediji su prenosili da namerava da se tajno preseli u Grčku, što je ubrzo demantovano.

Povodom 40 dana od očeve smrti, u jednom intervjuu se zahvalio svim građanima koji su prisustvovali sahrani njegovog oca, rekavši da su time, bili monarhisti ili ne, odali poštovanje istorijskoj ličnosti i delu grčke istorije. Ovom prilikom je naveo i da ni on, niti njegov sin neće preuzimati nikakve zvanične dužnosti, već da će samo čuvati ugled kraljevske porodice.

Kao starešina porodice je u februaru 2023. godine izjavio saučešće povodom stradanja 60 ljudi u sudaru vozova u Grčkoj. Nedugo zatim, potvrdio je da on i njegova porodica tragaju za kućom u godine.

Pavle je sa svojom majkom kraljicom Anom-Marijom od Danske prisustvovao krunisanju britanskog kralja Čarlsa III i kraljice Kamile, 6. maja 2023. godine. Jula iste godine je dao prvi intervju za grčku televiziju u kojem je ponovio da porodica nikad neće uzeti prezime Gliksburg, te potvrdio da ponovo živi u Grčkoj i dodao da je ozbiljno zainteresovan za grčku politiku, ali da se nikad ne bi u nju uključio, niti bi osnivao bilo kakvo političko udruženje.

Titule i priznanja[uredi | uredi izvor]

Titule[uredi | uredi izvor]

  • 20. maj 1967 − 1. jun 1973.: Njegovo kraljevsko visočanstvo Pavle, prestolonaslednik Grčke i prestolonaslednik Danske;
  • 1. jun 1973 − Njegovo kraljevsko visočanstvo Pavle, bivši prestolonaslednik Grčke i princ Danske.

Odlikovanja[uredi | uredi izvor]

Domaća odlikovanja[uredi | uredi izvor]

Strana odlikovanja[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]