Pređi na sadržaj

Pantanal

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pantanal
pântano
Svetska baština Uneska
Zvanično imePantanal zaštićeno područje
MestoMato Groso, Mato Groso do Sul, Bolivija, Brazil, Bolivija Uredi na Vikipodacima
Koordinate17° 24′ J; 57° 30′ Z / 17.4° J; 57.5° Z / -17.4; -57.5
Površina87.871, 187.818 ha (9,4584×109, 2,02166×1010 sq ft)
Kriterijumprirodna: vii, ix, x
Referenca999
Upis2000. (24. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/999
Položaj
Pantanal

Pantanal (port. Pantanal - močvara) je jedno od najvećih kontinentalnih močvarnih područja na svetu. Nalazi se na jugozapadu Brazila, u centru južnoameričkog kontinenta. Prostire se na površini od oko 230.000 km², na prosečno 95 metara nadmorske visine.

Iako je ovo zaštićeno područje bogato biljnim i životinjskim vrstama, i od 2000. na UNESKO listi Svetske baštine, ono je usled krčenja vegetacije i industrijalizacije u opasnosti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pantanal se nalazi na jugozapadu Brazila u njegovim saveznim državama: Matu Grosu i Matu Grosu du Sul. Manji delovi ove oblasti se nalaze u susednim državama na zapadu: Paragvaju i Boliviji.

Najznačajnije naselje ove oblasti, Puerto Suarez, je na severu.

Definicija[uredi | uredi izvor]

Pantanal je još uvek slabo istražena i nasljena močvarna ravnica sa brojnim slatkovodnim jezerima (na jugu postoje i izolovana slana jezera – pod imenom Salinas) i rekama od kojih je najveća reka Paragvaj. Na ovom vlažnom području se razvilo veliko bogatstvo biosfere.

Transpantaneira[uredi | uredi izvor]

U mestu Pokone počinje „transpantaneira“, put dug 145 km, koji vodi u Pantanal. Na njemu postoji 127 većih ili manjih drvenih mostova, koji su često u lošem stanju i stalno se popravljaju. Godine 1973. počela je izgradnja puta sever-jug koji je trebalo da preseče ovu oblast. Projekat je realizovan samo u državi Matu Grosu. To je zemljani put, koji se svake godine mora popravljati i učvršćivati. Završava se na granici države Matu Grosu do Sul kod mesta Porto Žofre[1].

Plavno područje[uredi | uredi izvor]

Reka Paragvaj teče dužinom od 600 kilometara duž ravnica Pantanala i pritom joj je pad svega 30 metara. Stoga voda koja padne u visoravnima na severu i rekama i potocima stigne u niziju veoma sporo ističe ka jugu. Tokom kišne sezone (od novembra do marta), veliki prostori ravnice (približno 80% površina) budu pod vodom. Dubina vode ide do jednog metra. Tako je nastao kompleksni sistem savana, plavnih područja, stepenastih močvarnih šuma i suvih šuma, kao i mozaik reka, jezera i laguna, koji se značajno menja u skladu sa smenom kišne i sušne sezone.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

U ovom jedinstvenom rezervatu živih vrsta registrovano je 665 bioloških vrsta ptica, što je više nego u celoj Evropi. Ornitolozi nisu sigurni da li su uspeli da popišu sve vrste u Pantanalu. Pantanal je najveće stanište hijacintnih ara u Brazilu i postalo je utočište ugrožene vrste divovska vidra. Od 123 vrste sisara, tu su zveri: jaguar, puma i ocelot, i vrste kojima se one hrane: močvarni jelen, pekari i kapibara, najveći glodari na svetu, koji teže do 70 kilograma. Pored toga, tu je najmanje 2000 biljnih vrsta, 269 vrsta riba, ogroman broj reptila i vodozemaca kao i insekata.[2] Ptica jabiru je simbol Pantanala. U ovoj oblasti živi 35 miliona kajmana.

Značaj[uredi | uredi izvor]

Jedan deo ove oblasti je zaštićen kao Nacionalni park Pantanal. Sa 1350 km² to je najveće zaštićeno područje obuhvaćeno ramsarskom konvencijom iz 1993. Godine 2000. UNESKO je proglasio ovaj nacionalni park i 3 druga privatna zaštićena područja (ukupna površina 1878 km²) delom Svetske prirodne baštine. Iste godine je celokupno područje Pantanala u Brazilu proglašeno rezervatom biosfere.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Već decenijama Pantanal je omiljeni cilj ljubitelja prirode i eko-turista. Oblast je moguće upoznati boraveći u lokalnim fazendama (seoskim imanjima). Do njih se u južnom delu oblasti može doći samo avionom, dok u severni deo vodi put „transpantaneira“.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ PantanalPortal: Transpantaneira Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. oktobar 2010)
  2. ^ Brandão, Leopoldo (2001). Information Sheet for a New Ramsar Wetland in the Pantanal (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 28. 06. 2007. g. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]