Paraštitna žlezda
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a3/Illu_thyroid_parathyroid.jpg/220px-Illu_thyroid_parathyroid.jpg)
Paraštitne žlezde su skup od četiri (ređe tri) epitelne, endokrine žlezde tj. žlezda sa unutrašnjim lučenjem koje se nalaze uz zadnju stranu štitne žlezde (tireoidne). Utiču na povećanje jona kalcijuma u krvi i aktivira vitamin D. Bez njih nema života jer regulišu kalcijum u kostima, te su bitne za motorne sposobnosti. Regulišu kalcijum i fosfor u organizmu, luče parat hormon, učestvuju tako u razvoju kostiju i zuba i stvaranju vitamina D. Kod smanjenog lučenja hormona ove žlezde dolazi do pojave rahitisa odnosno poremećaja u razvoju kostiju.
Ove žlezde su ovodinog ili oblika sočiva, ima ih dve gornje i dve donje (lat. glandula parathyreoidea superior (dextra et sinistra) et glandula parathyreoidea inferior (dextra et sinistra)). Gornje se nalaze u visini luka prstenaste hrskavice grkljana, a upolje od povratnog grkljanskog živca (lat. n. laryngeusa reccurens). Dok se donje nalaze ispod i spolja gornjih, položaj im je nešto nestalniji, ali najčešće je u pitanju mesto iza baze odgovarajućeg režnja štitne žlezde, u završnoj račvi donje štitaste arterije (lat. a. thyreoidea inferior). Obavijene su fascijom štitne žlezde, pa se teško razlikuju od okolnog tkiva i pri odstranjenju štitne žlezde postoji opasnost od uklanjanja i paraštitnih žlezdi.
Sudovi i živci[uredi | uredi izvor]
Arterije potiču od donje štitne arterije (lat. a. thyreoidea inferior). Vene i limfni sudovi su isti kao i kod štitne (u slivu gornje šuplje vene, a limfni čvorovi su duboki vratni i prednji medijastinalni).
Inervacija potiče od vagusa (lat. n. vagus) tj. preko povratnog i gornjeg grkljanskog živca (lat. n. laryngeus reccurens et n. laryngeus superior).