Petar Berislavić
| Petar Berislavić | |
|---|---|
 Spomenik Petru Berislaviću u Trogiru. | |
| Lični podaci | |
| Datum rođenja | 1475.[1] |
| Mesto rođenja | Trogir,  Kraljevina Ugarska |
| Datum smrti | 20. maj 1520. (45 god.) |
| Mesto smrti | Korenica, Kraljevina Ugarska |
| Vojna karijera | |
| Služba | 1510–1520. |
| Vojska |  Kraljevina Hrvatska |
| Čin | biskup Vesprema (1512—1520) kapetan Senja (1513—1520) ban Hrvatske i Slavonije (1513—1520)[2] |
| Učešće u ratovima | Bitka kod Dubice (1513) Bitka kod Jajca (1518) Bitka kod Plješevice (1520) |
| Odlikovanja | osvećeni mač od pape Lava X |
Petar Berislavić je bio ban kraljevina Hrvatske i Slavonije u periodu od 1513. do 1520. godine, a ujedno i jedan od najistaknutijih vojskovođa svoga vremena.
Karijera
[uredi | uredi izvor]Od 1513. vršio je dužnost namesnika Dubice i kapetana Senja, kada je 16. avgusta 1513. potukao Turke u bici kod Dubice. Za vojne potrebe založio je veći broj crkvenih imanja i pohvaljen je od pape Lava X, koji mu je poslao mač i novčanu pomoć za opremanje vojske. 1518. vodio je uspešan pohod na Bosnu, a odbio je i više turskih napada u Dalmaciji.[3]
Nastojeći da bolje organizuje odbranu protiv Turaka, ban Petar Berislavić je u maju 1520. godine pošao u Senj da se s knezom Bernardinom Frankopanom dogovori o daljnjim akcijama. Za to vreme Turci ponovno prodiru u hrvatske zemlje i na juriš osvajaju grad-utvrdu Peć, posjed Orlovčića, te haraju po okolini Drežnika. Kada je stigao u Otočac, Berislavić se razboleo i pao u postelju. Na vest o provali Turaka on ustaje iz kreveta, okupi 300 vojnika[2] i krene u poteru za Turcima. Na potoku Korenici u Vražjoj Gori (kod današnje Plješevice) sustigne Turke i, brojčano slabiji, uspeva da ih razbije. Međutim, progoneći Turke, nakratko je zaostao za svojom vojskom te na njega i njegovu pratnju iz zasede navaljuju Turci. Nakon kratkog otpora, Berislavić je smrtno ranjen. Njegovi vojnici koji su se vratili iz potere kasno su stigli u pomoć. Petar Berislavić je već bio mrtav. To se dogodilo 20. maja 1520. godine. Po nalogu biskupa Ivana Stratica, ban je sahranjen u Vespremu, kraj mnogih vesprimskih biskupa.[3]
Značaj
[uredi | uredi izvor]Godine 1568. car Maksimilijan je o Berislaviću napisao sledeće: Najveću slavu svojemu imenu stekao je brigom za vesprimsku biskupiju, vranski priorat, čitavo ugarsko kraljevstvo kao i banovanjem Kraljevinom Dalmacijom, Hrvatskom i Slavonijom. Slavnom je smrću u ratu nadvisio neprijatelje i neslavnima učinio Turke protiv kojih je ratovao.[3] Podigao je duh otpora u narodu i okupio razjedinjeno plemstvo, pridobio krajiške velikaše da u gradovima i najvažnijim pravcima turskih upada postave stalne posade i straže snabdevene hranom i municijom i time postavio osnove Vojne krajine na hrvatskim granicama.[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Hrvatska enciklopedija: Berislavić, Petar
- ^ a b v Gažević, Nikola (1974). Vojna enciklopedija (tom 1). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 582.
- ^ a b v Joško Zaninović: Kako je biskup, ban i vranski prior Petar Berislavić pribavio Hrvatskoj naslov "predziđe kršćanstva", Croatica christiana periodica, 1994, p. 119
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Gažević, Nikola, ur. (1974). Vojna enciklopedija (tom 1). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 582.
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
| Ljudi | |
