Pređi na sadržaj

Pet dana Milana

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pet dana Milana (ital. Cinque giornate di Milano) je bio jedan od važnih događaja iz perioda revolucija između 1848. i 1849. godine. Osamnaestog marta, buna se digla u Milanu, koja je posle pet dana borbe isterala feldmaršala Jozefa Radeckog i njegove austrijske trupe iz grada.

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Građani Milana su još 1. januara 1848. godine pokrenuli anti-austrijsku kampanju.[1] Tog datuma su građani počeli bojkot kockanja i duvana, nad kojima je Austrija imala monopol i koja je državi donosila 5 miliona lira godišnje.[2] Bojkot je kulminirao kada je 3. januara došlo do uličnih borbi, kada su austrijske vojnike, organizovane u grupama od po troje, Italijani vređali i gađali kamenicama.[3] Kao reakciju vojnici su se grupisali i jurnuli na masu sa isukanim bajonetima i sabljama, ubivši time petoro i ranivši pedeset i devetoro. Radecki je vojnike vratio u barake, gde su ostali pet dana.[3] Situacija se smirila, ali kada su dva meseca kasnije, stigle vesti o Bečkoj revoluciji i ostavci fon Meterniha, narod Milana se vratio na ulice, 18. marta 1848. godine.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gooch, John (1986). The unification of Italy. Ujedinjeno Kraljevstvo. 
  2. ^ a b Chapman, Tim (2008). The risorgimento: Italy 1815–71. 
  3. ^ a b Berkeley, George F.-H. (1940). Italy in the Making January 1st 1848 to November 16th 1848. Ujedinjeno Kraljevstvo.