Pino noar
Pino noar | |
---|---|
Grožđe (Vitis) | |
Boja kože bobica | crna |
Poreklo | Francuska |
Značajni regioni | Šampanja, Burgonja, Kalifornija, Tasmanija, Rumunija |
Idealno zemljište | krečnjak, glina |
Ukusi | jagoda, kupina, malina, višnja, ljubičica, kupus |
Pino noar ili pinot crni je grožđe tanke kožice, laganog tela i svetlije boje. Zahteva stalnu negu i nadzor, posebno zbog osetljivosti na bolesti. Kako bi se dobilo dobro vino, potrebno je smanjivati rod. Rano zri, te nije pogodno za izrazito toplu klimu.
Istorijat
[uredi | uredi izvor]Poreklo vodi iz Burgundijskog regiona istočne Francuske i kasnije je identifikovan u regionu Šampanj. U Australiji se smatra da je Gregori Baksland pravio vino od Pinot noara 1820-tih godina kad je stigao u Sidnej sa pelcerima sa Rta 1805. godine. Sigurno je da je pinot noar stigao u Bazbijevoj kolekciji 1832. godine. Tek sedamdesetih godina 20. veka je porastao interes za ovom sortom i vinogradi su se proširili.
Geografska distribucija
[uredi | uredi izvor]Pinot Noir je dominantna crna sorta grožđa Burgundijskog regiona u Francuskoj, posebno u regionu Kote Dior. Takođe je od velikog značaja u Šampanji gde se meša sa šardoneom da bi se napravila poznata penušava vina ovog regiona. Ima još mnogo vinograda uključujući one u SAD – posebno u Kaliforniji i Oregonu i u Australiji.
Osobine
[uredi | uredi izvor]Aroma ovog vina je jako zavisna od područja na kome se uzgaja grožđe, a najpoznatija vina dolaze iz Burgundije. Iz tog razloga se često naziva i crnim burgundcem. Ukus i miris se osim što zavise o području dosta menjaju s vremenom, pa su tu prisutni i jagoda, kupina, malina, višnja, ljubičice, kupus, a kod starijih vina prevladavaju zemljani tonovi.
Loza: Postoji mnogo različitih klonova koji su pravljeni da budu prilagođeni različitim klimatskim i zemljišnim uslovima, jer ova sorta generalno bolje podnosi hladniju nego toplu, suvu klimu. Loza sama po sebi sporo dostiže plodnost, slabo rađa i plodovi rano sazrevaju. Listovi su bledo zeleni sa mat površinom, srednje veličine, često skoro okrugli, nemaju duboke ureze i imaju vrlo krznastu donju površinu.
Plod: Grozdovi su mali, generalno kompaktni i čine ih male, čvrsto nabijene, pomalo ovalne, slatke sočne bobice sa tamno ljubičastom kožom.
Vino: boja, miris i paleta dosta variraju u zavisnosti od klona i uslova u kojima je raslo. Vinu Pino Noar iz toplijih krajeva može da nedostaje dubina boje, miris i paleta, dok vina iz hladnijih regiona ima tamniju boju, srednje puno telo. To su kompleksnija vina sa aromom trešnje i jagode, sa paletom koja se razvija dok stari, koja može da dobije karakteristike slične Burgundiju i voćne arome koje podsećaju na šljive. Kad se koristi za proizvodnju penušavih vina Pino Noar se može mešati sa više sorti belih grožđa u vinima superiornog kvaliteta koja podsećaju na šampanjac, šardone ili Pinot Meunier. Najbolja od ovih vina se proizvode u skladu sa tradicionalnom francuskom metodom. Aroma i paleta se kreću od suvog do slatkog i najbolja vina će imati svežu voćnu aromu i delikatnu i kompleksnu dugotrajnu paletu.
Vino je pogodno za čuvanje.
Ostali nazivi: pinot noar, burgundac crni, burgund mare, blauburgunder, pinot nero.