Pređi na sadržaj

Plemenita duša dečje nade

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Članovi društva sa decom

Humano društvo Plemenita duša dečje nade osnovano je u Beogradu 27. maja 1928. godine, sa ciljem da oblači siromašnu decu iz svih beogradskih i zemunskih osnovnih škola.[1] Prvi predsednik društva bio je artiljerijski kapetan I klase Dušan Janković, posle njega Miroslav Lazarević i to u periodu od 17. marta 1929. do 23. marta 1930. godine. Nakon njega predsednik je do 15. februara 1931. bio advokat Dragoljub Đorđević, nakon njega kafedžija Rista Zukić, potom trgovac Toma Karamić i tako dalje. Po predsednicima se vidi da su društvo osnovali ljudi iz različitih društvenih slojeva i zanimanja. Društvo je u početku kao svoju slavu slavilo Svetog Savu, a kasnije slavu Očeve.[1]

Društvo se finansiralo i svoje ideje sprovodilo zahvaljujući članarinama redovnih članova, koje su iznosile 60 dinara godišnje, zatim od prijatelja i dobrotvora društva, kao i dobrovoljnih priloga i sredstava prikupljenim na različitim događajima. Kralj Aleksandar I Karađorđević je svake godine slao prilog u novcu.[1] Društvo je više puta apelovalo preko štampe na dobre i plemenite ljude, da svojim prilozima pomognu rad društva, bez obzira gde su živeli, jer se i društvo nije ograničilo da pomaže samo deci u jednoj određenoj opštini, već svuda gde je to bilo potrebno. Zbog svojih humanih ciljeva društvo je više puta bilo javno pohvaljeno.[1]

Sedište ovog društva nalazilo se u Balkanskoj ulici broj 48 u restoranu kafane Lazarevac.[1] Kancelarije društva bile su otvorene preko celog dana i svako se mogao upisati kao redovni član i tako pomoći radu društva.

Ostalo je zapisano jedno pismo u kome siromašni dečak piše svom imućnom drugu, i moli ga da podseti svoje roditelje na njega i drugu siromašnu decu, koja ne mogu da idu u školu kada je hladno, jer nemaju adekvatnu odeću i obuću.[1] Društvo se veoma trudilo da siromašnu decu obezbedi za normalno pohađanje nastave, jer je to bio prvi korak ka boljem životu i srećnijoj budućnosti.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ Ur. S. Sretenović, B. Nedeljković (1940). Almanah humanih društava. Beograd. str. 168—170. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]