Podjebradi
Podjebradi češ. Poděbrady | |
---|---|
![]() Podjebradski zamak | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Kraj | Srednjočeški kraj |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 14.032 |
— gustina | 416,38 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 50° 08′ 33″ S; 15° 07′ 08″ I / 50.142419° S; 15.118811° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 185 m |
Površina | 33,70 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Jožef Durčanski |
Veb-sajt | |
www.mesto-podebrady.cz |
Podjebradi (češ. Poděbrady izgovor: Pođebradi) je banjski grad u srezu Nimburk. Leži u plodnoj niziji na reci Labi na necelih 50 km istočno od Praga na auto-putu D11. Ima preko 13 hiljada stanovnika i otprilike isti broj banjskih posetilaca i turista koji posete ovaj grad. Tamošnja istorijska spomenička zona čuva istorijsko jezgro grada i prileglu banjsku četvrt.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Istorija ovog grada seže još u početke češke države gde se opština zvala „pode brodi“. U drugoj polovini 13. veka dobio je ovu opštinu češki kralj Otakar II Pšemisl i u njoj je dao sagraditi utvrđenje koji je kasnije pretvorio u zamak. Najveći procvat je opština doživela za vladavine gospode iz Kunštata. Iz toga roda je povodom i slavni „husističke kralj“ Jirži Podjebradski koji je bio krunisan 1458. godine. Godine 1472. godine su Podjebradi dobili status grada i dodeljen im je gradski grb.
Podjebradi su znani u prvom redu kao banjski grad koji je jako miran i ima mnogo istorijskih znamenitosti. Početak banjskog grada datira iz godine 1905. kada su tadašnji vlasnici zamka bušili bunar u nadvoriju. Iz dubine od 96,7 m je dobijen snažni pramen vode koja sadrži gvožđe i nije za piće. U junu 1910. godine grad je dobio dalje pramene Milada, Eliška i Libuše. 1930. godine je bilo u dispoziciji ukupno 16 pramenova. Zahvaljujuću profesoru, dr. Vaclavu Libenskom, pračkom kardiologu se grad specijalizovao za lečenje srčanih oboljenja.
Ličnosti spojene sa gradom[uredi | uredi izvor]
- Alen Diviš - slikar
- Antonin Engel - arhitekt i urbanista
- Ludvik Kuba
- Alice Nelis - režiserka
- Jirži Podjebradski - češki kralj
- Hinek Podjebradski - renesansni pesnik i sin Jiržija iz Podjebrada
- Viktorin Podjebradski - sin Jiržija iz Podjebrada i diplomat
- Bartolomej iz Minsterberka - značajan diplomat i unuk Jiržija iz Podjebrada
Značajni spomenici[uredi | uredi izvor]
Podjebradi imaju svoj lep banjski park koji vodi od gradskog trga pa sve do željezničke stanice koja je takođe vredno delo arhitekture. U parku se nalazi poznati sat od cveće uz koji stoji kontroverzni patuljak koji izbija časove.
- Zamak Podjebradi
- Crkva Nanebouzeće Bogorodice Marije
- Betel crkveni objekat
-
Zamak u Podjebradima
-
Zamak u Podjebradima
-
Skulptura Jiržija Podjebradskog na gradskom trgu
-
Stup na gradskom trgu
-
Legendarni podjebradski patuljak
-
Časovnik od cveća u gradskom parku
-
Hotel Zamak
-
Restoran Kolonada
-
Park
-
Kolonija kućica
-
Javna česma mineralne vode
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Priruční slovník nauční ČS Akademia vied, Praha (1966)
- Davidová, Kateřina. Poděbrady - Městská památková zóna. [cit. 2009-07-18]. Dostupno onlajn. (češki)
- Stručný přehled dosavadních archeologických výzkumů na okrese Nymburk. Polabské muzeum, [cit. 2008-08-07]. Dostupno onlajn. (češki)
- Šmilauerová, Eva. Poděbrady v proměnách staletí (1. díl). Praha : Scriptorium. 2001. ISBN 978-80-86197-30-2. str. 246.. (češki) (2001)
- Hrabětová, Jana. Poděbrady: průvodce po přírodních a historických zajímavostech města a okolí, po muzeích a místech, vztahujících se k významným osobnostem. Poděbrady : Polabské muzeum. 1999. ISBN 978-80-238-5496-1. str. 7.. (češki)(1999)