Pređi na sadržaj

Podjebradi

Koordinate: 50° 08′ 33″ S; 15° 07′ 08″ I / 50.142419° S; 15.118811° I / 50.142419; 15.118811
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Podjebradi
češ. Poděbrady
Podjebradski zamak
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Češka
KrajSrednjočeški kraj
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 14.032
 — gustina416,38 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate50° 08′ 33″ S; 15° 07′ 08″ I / 50.142419° S; 15.118811° I / 50.142419; 15.118811
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina185 m
Površina33,70 km2
Podjebradi na karti Češke
Podjebradi
Podjebradi
Podjebradi na karti Češke
Ostali podaci
GradonačelnikJožef Durčanski
Veb-sajt
www.mesto-podebrady.cz

Podjebradi (češ. Poděbrady izgovor: Pođebradi) je banjski grad u srezu Nimburk. Leži u plodnoj niziji na reci Labi na necelih 50 km istočno od Praga na auto-putu D11. Ima preko 13 hiljada stanovnika i otprilike isti broj banjskih posetilaca i turista koji posete ovaj grad. Tamošnja istorijska spomenička zona čuva istorijsko jezgro grada i prileglu banjsku četvrt.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Istorija ovog grada seže još u početke češke države gde se opština zvala „pode brodi“. U drugoj polovini 13. veka dobio je ovu opštinu češki kralj Otakar II Pšemisl i u njoj je dao sagraditi utvrđenje koji je kasnije pretvorio u zamak. Najveći procvat je opština doživela za vladavine gospode iz Kunštata. Iz toga roda je povodom i slavni „husističke kralj“ Jirži Podjebradski koji je bio krunisan 1458. godine. Godine 1472. godine su Podjebradi dobili status grada i dodeljen im je gradski grb.

Podjebradi su znani u prvom redu kao banjski grad koji je jako miran i ima mnogo istorijskih znamenitosti. Početak banjskog grada datira iz godine 1905. kada su tadašnji vlasnici zamka bušili bunar u nadvoriju. Iz dubine od 96,7 m je dobijen snažni pramen vode koja sadrži gvožđe i nije za piće. U junu 1910. godine grad je dobio dalje pramene Milada, Eliška i Libuše. 1930. godine je bilo u dispoziciji ukupno 16 pramenova. Zahvaljujuću profesoru, dr. Vaclavu Libenskom, pračkom kardiologu se grad specijalizovao za lečenje srčanih oboljenja.

Ličnosti spojene sa gradom[uredi | uredi izvor]

Značajni spomenici[uredi | uredi izvor]

Podjebradi imaju svoj lep banjski park koji vodi od gradskog trga pa sve do željezničke stanice koja je takođe vredno delo arhitekture. U parku se nalazi poznati sat od cveće uz koji stoji kontroverzni patuljak koji izbija časove.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  1. Priruční slovník nauční ČS Akademia vied, Praha (1966)
  2. Davidová, Kateřina. Poděbrady - Městská památková zóna. [cit. 2009-07-18]. Dostupno onlajn. (češki)
  3. Stručný přehled dosavadních archeologických výzkumů na okrese Nymburk. Polabské muzeum, [cit. 2008-08-07]. Dostupno onlajn. (češki)
  4. Šmilauerová, Eva. Poděbrady v proměnách staletí (1. díl). Praha : Scriptorium. 2001. ISBN 978-80-86197-30-2. str. 246.. (češki) (2001)
  5. Hrabětová, Jana. Poděbrady: průvodce po přírodních a historických zajímavostech města a okolí, po muzeích a místech, vztahujících se k významným osobnostem. Poděbrady : Polabské muzeum. 1999. ISBN 978-80-238-5496-1. str. 7.. (češki)(1999)

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]