Pređi na sadržaj

Poljoprivreda u Austriji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Poljoprivreda ima značjnu ulogu u Austrijskoj ekonomiji. Iako je udeo u bruto domaćem proizvodu manji od 1,5%, austrijski farmeri pružaju usluge koje imaju pozitivan uticaj na druge grane prirede. Zemljoradnja ima veliki značaj u proizvodnji obnovljive energije.[1] Zemljoradnja u Austriji spada u manje grane privrede i zapošljava vrlo mali deo radne snage, pa je zato udeo u bruto domaćem proizvodu takođe jako mali. Kako je Austrija pretežno planinska zemlja, vrlo mali deo zemlje se može obrađivati. Obradiva zemljišta se uglavnom nalaze u istočnom delu zemlje, najviše u pokrajni Burgenland, gde su farme male i srednje veličine. Glavni proizvodi su šećerna repa, žito, kukuruz, ječam, krompir, jabuke i grožđe. Stočna proizvodnja se uglavnom zasniva na kravama i svinjama[2]

Razvoj zemljoradnje

[uredi | uredi izvor]

Nakon Drugog svetskog rata, Austrija je bila siromašna zemlja, te je tako najvažniji zadatak bio da se potpomogne zemoljoradnja kako bi se prehranio narod. 50ih godina vlada Austrije je želela da zaštiti domaću proizvodnju, stabilizuje tržište hrane, zaštiti zemoljoradnike i poboljša konkurentnost sektora. Glavni zadatak je bio da se sačuva postojeći broj farmi.[3]

Reference

[uredi | uredi izvor]