Pređi na sadržaj

Prvi među jednakima

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prvi među jednakima (lat. primus inter pares[a]) fraza je koja se obično koristi kao počasna titula za nekoga ko je formalno jednak drugim članovima svoje grupe, ali mu se pripisuje nezvanično poštovanje, tradicionalnog zbog vremena provedenog u službi.[1]

Istorijski gledano, princeps senatus Rimskog senata bio je takva ličnost i u početku jedina razlika u odnosu na ostale bila je što mu bilo dozvoljeno da govori prvi tokom rasprave. Konstantinu Velikog je takođe dodijeljena titula primus inter pares. Međutim, ovaj izraz često koriste ironično ili samoprizivno vođe sa mnogo višim statusom kao oblik poštovanja, prijateljstva ili propagande. Nakon pada Republike, rimski carevi su u početku koristili samo izraz princeps, uprkos tome što su imali ogromnu moć.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gramatički izraz se odnosi na jednu mušku ličnost. Žena bi bila prima inter pares, a množina oba oblika u nominativu bi bila primi inter pares i primæ inter pares i u akuzativu primos inter pares i primas inter pares. Međutim, svi ovi oblici su rijetko u upotrebi.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Definition of PRIMUS INTER PARES”. www.merriam-webster.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 5. 12. 2022.