Pređi na sadržaj

Predeo izuzetnih odlika Planina Stolovi

Koordinate: 43° 36′ 25.02″ N 20° 37′ 44.82″ E / 43.6069500° S; 20.6291167° I / 43.6069500; 20.6291167
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Predeo izuzetnih odlika Planina Stolovi
IUCN kategorija II (nacionalni park)
Pejzaž planine Stolovi
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Predeo izuzetnih odlika Planina Stolovi
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Predeo izuzetnih odlika Planina Stolovi
Najbliži gradKraljevo,  Srbija
Koordinate43° 36′ 25.02″ N 20° 37′ 44.82″ E / 43.6069500° S; 20.6291167° I / 43.6069500; 20.6291167
Površina9.932,10 hektara
Osnovano2022. godine

Predeo izuzetnih odlika Planina Stolovi je zaštićeno područje pozicionirano u centralnom delu Srbije (region Šumadije i zapadne Srbije) duž desne obale Ibra, koje je Vlada Republike Srbije 2022. godine stavila pod zaštitu i proglasila zaštićenim područjem pod imenom „Stolovi”, kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja i svrstala u ΙΙ kategoriju zaštite, kao predeo izuzetnih odlika.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Na osnovu člana 42. stav 8. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10, 91/10 – ispravka i 14/16) Ministarstvo zaštite životne sredine obavestila je javnost o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja II (druge) kategorije, kao Predeo izuzetnih odlika „Stolovi” dana 26. juna 2018. godine, kada je javni uvid o nacrtu uredbe o proglašenju i studiji zaštite Predeo izuzetnih odlika Planina Stolovi oglašen na internet stranici Ministarstva.[2]

Godine 2022. Vlada Srbije donela je uredbu kojom je predeo Stolova proglašen za područje izuzetnih odlika i time ga zaštitila kao veoma vredan planinski prostor.[3]

Prostor[uredi | uredi izvor]

Predeo izuzetnih odlika Planina Stolovi nalazi se u centralnom delu Srbije i obuhvata prirodnu celinu planinskog masiva Stolovi, omeđenog rečnom dolinom Crne reke sa severa, Ribnice sa istoka, Brezne sa juga i Ibra sa zapada.[1] Zahvaljujući izolovanom položaju, prirodno područje koje je zaštićeno odlikuje se očuvanim geološkim i hidrografskim fenomenima i neizmenjenim prirodnim ekosistemima, naročito na planinskim grebenima, u klisurama i kanjonima, gde se nalaze serpentinski pašnjaci i goleti sa jedinstvenim živim svetom.[2]

Celine i vlasništvo[uredi | uredi izvor]

Predeo izuzetnih odlika Planina Stolovi ima ukupnu površinu od 9.932,10 ha i pripada teritoriji grada Kraljevo. Prema strukturi površina katastarskih opština koje mu pripadaju - Zamčanje, Brezna, Kamenica, Meljanica, Ribnica, Kruševica i Mataruge, po vlasništvu, površine u zaštićenom području su u državnoj (87,59%), privatnoj (11,21%), crkvenoj (0,97%) i javnoj (0,23%) svojini.[2][1]

Kategorija zaštićenog područja[uredi | uredi izvor]

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja („Službeni glasnik RS”, broj 97/15) Predeo izuzetnih odlika Stolovi svrstano je u II (drugu) kategoriju – zaštićeno područje regionalnog, odnosno velikog značaja. Na području Predelu izuzetnih odlika Planina Stolovi utvrđeni su režimi zaštite I, II i III stepena.[2][1]

Biljni i životinjski svet[uredi | uredi izvor]

Stolovi su jedno od najvažnijih staništa u arealu rasprostranjenja mnogim endemičnim i reliktnim, odnosno retkim i ugroženim predstavnicima vaskularne flore. Značaj ovog područja upotpunjuje brojna i raznovrsna fauna čije vrste takođe imaju međunarodni i nacionalni status zaštite.[2]Predeo odlikuje zavidno florističko bogatstvo, koje čini oko 700 biljnih taksona, što čini skoro petinu ukupne flore Srbije. Od tog broja, 295 vrsta imaju nacionalni i/ili međunarodni značaj. Među njima se nalaze i 32 endemične i 24 reliktne vrste. 81 vrsta biljaka se nalazi u zakonskoj kategoriji „zaštićena divlja vrsta” a njih 14 u kategoriji „strogo zaštićena divlja vrsta“. Na planini Stolovi se izdvajaju dva vegetacijska pojasa – hrastov i bukov, sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema. Zastupljene su i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. [4]

U okviru istraživanja faune beskičmenjaka i riba popisano je 65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, 3 vrste popaca i 32 vrste skakavaca, 10 vrsta riba iz 4 familije. Fauna vodozemaca i gmizavaca masiva Stolova je bogata i raznovrsna. Od ukupnog broja vrsta ove grupe koji za područje cele Srbije iznosi oko 45, na istarživanom prostoru kao i u široj okolini, zabeleženo je prisustvo njih 19.[4] Registrovano je i 125 vrsta ptica, što predstavlja 35,5 odsto od ukupno 352 registrovane vrste u Srbiji.[3]

Faunu sisara čini oko 47 vrsta, što je oko polovine registrovanih na prostoru Srbije. Poseban značaj prostoru Stolova daje prisustvo strogo zaštićenih divljih vrsta poput mrkog medveda i vidre, kao i divokoze, koja je nakon neuspešnog naseljavanja tokom 60-tih godina dvadesetog veka ponovo naseljena na ovu planinu počev od 2007. godine. [4]

Upravljač[uredi | uredi izvor]

Predeo izuzetnih odlika Stolovi povereno je na upravljanje Javnom preduzeću „Srbijašume”.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]