Pretpostavka nevinosti

Pretpostavka nevinosti ili presumpcija nevinosti je načelo krivičnog postupka prema kojem se svako smatra nevinim dok se pravosnažnom presudom ne dokaže njegova krivica. Ovo načelo je ustavno načelo, a  predviđeno je i u međunarodnim dokumentima i to u Evropskoj konvenciji za ljudska prava, odakle je preuzeta i ugrađena i u krivični postupak BiH .

Posljedice pretpostavke nevinosti u krivičnom postupku

Presumpcija nevinosti ima sljedeće posljedice:

1) osumnjičeni, odnosno optuženi nije dužan da se brani, tj. on ima pravo na odbranu, s tim da je dužan odazvati se na poziv organa koji vodi krivični postupak, dakle upustiti se u postupak.

2) osumnjičeni, odnosno optuženi nije dužan dokazivati svoju nevinost jer teret dokazivanja leži na suprotnoj strani, dakle tužiocu.

3) sud mora donijeti oslobađajuću presudu ne samo kad je uvjeren u nevinost optuženog već i u situaciji kad nije uvjeren ni u njegovu krivicu. Dakle, u sumnji, sud mora ići u korist optuženog (in dubio pro reo). Iz svega ovog proizilazi da se jedino pravosnažnom presudom kojom se op  tuženi oglašava krivim može osporiti pretpostavka nevinosti.

Drugi državni organi ne mogu raspravljati o ovim pitanjima, niti sud može raspravljati o ovom pitanju izvan krivičnog postupka, odn. drugom vrstom odluke (npr. rješenjem). Pretpostavka nevinosti nije prepreka da se presuda zasnuje na priznanju krivice od strane optuženog ili na sporazumu o priznanju krivice. U tom slučaju će sud morati u potpunosti utvrditi da je to priznanje dato slobodno.

Vidi još

• Krivični postupak