Pređi na sadržaj

Probištip

Koordinate: 41° 59′ 53″ S; 22° 10′ 58″ I / 41.99796° S; 22.18275° I / 41.99796; 22.18275
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Probištip
Glavni trg u Probištipu
Zastava
Grb
Administrativni podaci
Država Severna Makedonija
OpštinaProbištip
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2021.9.760
 — gustina1.549,21 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate41° 59′ 53″ S; 22° 10′ 58″ I / 41.99796° S; 22.18275° I / 41.99796; 22.18275
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina550 m
Površina6,3 km2
Probištip na karti Severne Makedonije
Probištip
Probištip
Probištip na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
GradonačelnikDragan Anastasov (SDSM)
Poštanski broj2210
Pozivni broj032
Registarska oznakaPS
Veb-sajt
probistip.gov.mk

Probištip (mkd. Пробиштип) je grad u Severnoj Makedoniji, u istočnom delu države. Probištip je sedište istoimene opštine.

Probištip je poznat kao rudarsko naselje.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Grad Probištip je smešteno u istočnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Štipa grad je udaljen 40 km severno, a od glavnog grada Skoplja 95 km istočno.

Reljef: Probištip je središte istorijske oblasti Zletovo, poznate po rudarstvu. Naselje je položeno u tzv. Zletovskoj kotlini, na približno 550 metara nadmorske visine. Severno od grada izdižu se Osogovske planine, a istočno planina Mangovica. Južno se pruža kotlina.

Klima u Probištipu je umereno kontinentalna klima.

Vode: Kroz Probištip protiče par potoka, koji se južno od grada ulivaju u Zletovsku reku, pritoku Bregalnice.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Okolica Probištip, naroćito južna podgorina Osogovskih planina, bila je poznata već za Rimljana, kao izuzetno bogato nalazište minerala i sa brojnim rudnicima.

Prvi pomen naselja pod današnjim imenom javlja se u 14. veku, kada se dato naselje nalazi u okviru srpske srednjovekovne države. Međutim, vekovima je to bilo selo bez većeg značaja u senci obližnjih Kratova (sedišta uprave) i Zletova (velikog rudnika od davnina). Tako je početkom 20. veka naselje brojalo tek nešto više od 200 stanovnika, sve pravoslavnih Slovena.

1912. godine Zletovska oblast se sa okolinom pripaja Kraljevini Srbiji, kasnije Jugoslaviji. Probištip i njegovi rudnici naročito su dobro radili za vreme Jugoslavije, pa je to vreme procvata privrede i nagog rasta grada.

Od 1991. godine grad je u sastavu Severne Makedonije.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Probištip je prema poslednjem popisu iz 2021. godine imao ukupno 9.760 stanovnika.

Nacionalni sastav prema popisu iz 2021.[1]
Makedonci
  
9.189 94,1%
Romi
  
99 1%
nepopisani
  
346 3,5%

Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

U blizini Probištipa nalazi se poznati rudnik olova i cinkaZletovo“, u kojem se eksploatacija vršila već od antike. U samom gradu podignuta je 1976. fabrika baterija i akumulatora, koja danas posluje kao fabrika akumulatora VESNA — SAP.

Zanimljivosti

[uredi | uredi izvor]

Probištip je mlad grad, pa nema stare arhitekture.

Probištipski kraj poznat je i po obližnjem manastiru Lesnovo, posvećenom Sv. Arhanđelu Mihajlu i Svetom Gavrilu Lesnovskom.

Nekadašnji vršilac dužnosti predsednika vlade Severne Makedonije Emil Dimitriev je rođen u Probištipu.

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Ethnic composition, all places: 2021 census (”. pop-stat.mashke.org (na jeziku: engleski). 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]