Procesor teksta
Procesor teksta (engl. word/document processor) je elektronska naprava ili računarska softverska aplikacija koja, na komandu korisnika, vrši obradu teksta: slaganje, uređivanje, formatiranje i ponekad štampanje bilo koje vrste pisanog materijala.[1][2] Obrada teksta može takođe da se odnosi na napredne stenografske tehnike, ponekad korišćene u specijalnom kontekstu, sa specijalno podešenom pisaćom mašinom. Termin je skovan u IBM-ovoj laboratoriji u Beblingenu, u Zapadnoj Nemačkoj, tokom 1960-ih. Standardne karakteristike tekst procesora obuhvataju font aplikaciju, proveru pravopisa, proveru gramatike, ugrađeni leksikon sinonima, automatsko ispravljanje teksta, Veb integrisanje i izvoz HTML-a, između ostalog. Najjednostavnije rečeno, tekst procesor je malo više od velike skupe pisaće mašine, a pritom je ispravljanje grešaka jednostavno.[3][4]
Tekst procesor se pojavio kao samostalna mašina tokom 1970-ih i 1980-ih, kombinujući unošenje teksta preko tastature i funkciju štampanja električne pisaće mašine sa kompjuterskim procesorom namenjenim za obradu teksta.[5] Iako su karakteristike i dizajn varirale u zavisnosti od proizvođača i modela, i nove karakteristike su dodavane usled napretka tehnologije, tekst procesori su obično sadržali jednobojan prikaz i mogućnost da se sačuvaju dokumenta na memorijsku karticu ili disketu. Kasniji modeli su predstavili novitete, kao što su programi za proveru pravopisa, unapređene opcije za formate i matrično štampanje. Kako su prilagodljive kombinacije ličnih računara i štampača postale uobičajene, i kompjuterske softverske aplikacije za uređivanje teksta postale popularne, većina kompanija je prestala da proizvodi tekst procesor mašine. U 2009. postojale su samo dve kompanije u SAD, Classic i AlphaSmart, koje su ih i dalje proizvodile.[6] Međutim, mnoge starije mašine su i dalje u upotrebi. Od 2009. Sentinel je ponudio mašinu opisanu kao „tekst procesor”, ali, preciznije, u pitanju je visokospecijalizovani mikrokompjuter korišćen za računovodstvo i objavljivanje.[7]
Tekst procesori su potomci ranijih alata za formatiranje teksta. Obrada teksta je jedna od najranije nastalih aplikacija za lični računar u kancelarijske svrhe.
Iako su raniji tekst procesori koristili tag-zasnovani jezik za označavanje za formatiranje dokumenta, većina modernih tekst procesora koristi prednost grafičkog korisničkog interfejsa obezbeđujući neku formu what-you-see-is-what-you-get obrade. Većina njih su moćni sistemi koji se sastoje od jednog ili više programa koji mogu da proizvedu proizvoljnu kombinaciju slika, grafika i teksta, kojima se kasnije rukuje.
Microsoft Word je najrasprostranjeniji tekst procesorski softver, po ugrađenom sistemu za praćenje korisnika, koji nije ugrađen u LibreOffice, AbiWord, KWord, i LyX. Microsoft procenjuje da preko 500.000.000 ljudi koristi Microsoft Office paket,[8] koji obuhvata Word. Postoje i mnoge druge aplikacije za obradu teksta, uključujući WordPerfect[9][10][11] (koji je dominirao tržištem od sredine 1980-ih do ranih 1990-ih, na kompjuterima sa instaliranim Microsoft-ovim MS-DOS operativnim sistemom) i aplikacije sa otvorenim kodom OpenOffice.org Writer,[12][13][14] LibreOffice Writer, AbiWord, KWord, i LyX. Web-zasnovani tekst procesori, kao što su Office Web Apps ili Google Docs, predstavljaju relativno novu kategoriju.
Zaleđina[uredi | uredi izvor]
Na samom početku, procesori teksta nisu se razvili iz računarske tehnologije. Naprotiv, oni su evoluirali iz potreba pisaca, a tek kasnije su se spojili sa kompjuterskim poljem.[15] Istorija obrade teksta je priča o postepenoj automatizaciji fizičkih aspekata pisanja i uređivanja, a zatim usavršavanja tehnologije kako bi bila dostupna korporacijama i pojedincima.
Pojam obrada teksta u američkim uredima početkom 1970-ih bio je usredotočen na ideji reorganizacije daktilografa, ali je značenje termina ubrzo prošireno da obuhvata automatsko uređivanje teksta. U početku, dizajneri sistema za obradu teksta su kombinovali postojeće tehnologije sa onima u nastajanju radi razvoja samostalne opreme, čime je stvorena nova poslovna oblast različita od ličnih računara koji su i sami bili u procesu nastanka. Koncept obrade teksta proizašao je iz opštije obrade podataka, koja se od 1950-ih bavila primenom računara na poslovnu administraciju.[16]
Kroz istoriju, postojala su tri tipa procesora teksta: mehanički, elektronski i softverski.
Mehanički procesori teksta[uredi | uredi izvor]
Prvi uređaj za obradu teksta („Mašina za transkripciju slova” koja je bila slična mašini za kucanje) patentirao je Henri Mil za mašinu koja je bila u stanju tako jasno i precizno piše da se pripremljeni tekst nije mogao razlikovati od onog proizvedenog štamparskom mašinom.[17]
Više od jednog veka kasnije, još jedan patent se pojavio u ime Vilijama Ostina Barta za tipograf. Krajem 19. veka, Kristofer Latam Šols[18] je stvorio prvu prepoznatljivu pisaću mašinu koja je, iako je bila velika, opisana kao „književni klavir”.[19]
Ovi mehanički sistemi ne mogu da „obrađuju tekst” izuzev što menjaju poziciju tipa, dopunjuju prazne prostore ili skokove u nove linije. Tek decenijama kasnije, uvođenjem električnih i elektronskih komponenti u pisaće mašine one su počele je da pomaže piscu u mehaničkom delu. Sam termin „obrada teksta” je 1950. godine stvorio Ulrih Stajnhilper, nemački izvršni direktor za prodaju IBM pisaćih mašina. Međutim, taj termin nije bio ustaljen literaturi o kancelarinskom menadžmentu ili računarstvu tokom 1960-ih, iako su mnoge ideje, proizvodi i tehnologije na koje će se kasnije primenjivati već bili dobro poznati. Godine 1971, Njujork Tajms je već smatrao ovaj termin ustaljenim poslovnom izrazom.[20] Obrada teksta se razvijala paralelno sa opštijom „obradom podataka” ili primenom računara u oblasti poslovne administracije.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Enterprise, I. D. G. (1. 1. 1981). Computerworld. IDG Enterprise. Pristupljeno 1. 1. 2019 — preko Google Books.
- ^ Waterhouse, Shirley A. (1. 1. 1979). Word processing fundamentals. Canfield Press. Pristupljeno 1. 1. 2019 — preko Google Books.
- ^ Amanda Presley (28. 1. 2010). „What Distinguishes Desktop Publishing From Word Processing?”. Brighthub.com. Pristupljeno 1. 1. 2019.
- ^ „How to Use Microsoft Word as a Desktop Publishing Tool”. PCWorld. 28. 5. 2012.
- ^ "TECHNOWRITERS" Popular Mechanics, June 1989, pp. 71-73.
- ^ Mark Newhall, Farm Show
- ^ StarLux Illumination catalog
- ^ „Microsoft Office Is Right at Home”. Microsoft. 8. 1. 2009. Arhivirano iz originala 11. 3. 2010. g. Pristupljeno 14. 8. 2010.
- ^ „WordPerfect Office X8”. wordperfect.com. Corel Corporation. Pristupljeno 10. 6. 2016.
- ^ Brand, Stewart (1989). Whole Earth Software Catalog. ISBN 9780385233019. „With all that it's capable of, I'm impressed by WORDPERFECT'S look of spareness. Sometimes it feels crippled to me, but crippled smart.”
- ^ „Almost Perfect by W. E. Pete Peterson”.
- ^ Byfield, Bruce (25. 10. 2014). „LibreOffice and OpenOffice: comparing the community health”. Linux Magazine. Arhivirano iz originala 19. 11. 2017. g. Pristupljeno 2016-08-05.
- ^ Newman, Jared (23. 4. 2015). „OpenOffice development is looking grim as developers flock to LibreOffice”. PC World. Arhivirano iz originala 20. 8. 2016. g. Pristupljeno 2016-08-05.
- ^ Byfield, Bruce (27. 10. 2014). „LibreOffice vs. OpenOffice: Why LibreOffice Wins - Datamation”. Datamation. Arhivirano iz originala 17. 9. 2017. g. Pristupljeno 2016-08-05.
- ^ Price, Jonathan, and Urban, Linda Pinneau. The Definitive Word-Processing Book. New York: Viking Penguin Inc., 1984, page xxiii.
- ^ W.A. Kleinschrod, "The 'Gal Friday' is a Typing Specialist Now," Administrative Management vol. 32, no. 6, 1971, pp. 20-27
- ^ Hinojosa, Santiago. „The History of Word Processors”. The Tech Ninja's Dojo. The Tech Ninja. Pristupljeno 6. 5. 2018.
- ^ See also Samuel W. Soule and Carlos Glidden.
- ^ The Scientific American, The Type Writer, New York (August 10, 1872)
- ^ W.D. Smith, “Lag Persists for Business Equipment,” New York Times, 26 Oct. 1971, pp. 59-60.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Bergin, Thomas J. (oktobar 2006). „The Origins of Word Processing Software for Personal Computers: 1976-1985”. IEEE Annals of the History of Computing. 28 (4): 32—47. ISSN 1934-1547. S2CID 18895790. doi:10.1109/MAHC.2006.76. Pristupljeno 29. 6. 2022.
- Bergin, Thomas J. (oktobar 2006). „The Proliferation and Consolidation of Word Processing Software: 1985-1995”. IEEE Annals of the History of Computing. 28 (4): 48—63. ISSN 1934-1547. S2CID 20785663. doi:10.1109/MAHC.2006.77. Pristupljeno 29. 6. 2022.
- Mackenzie, Charles E. (1980). Coded Character Sets, History and Development. The Systems Programming Series (1 izd.). Addison-Wesley Publishing Company, Inc. ISBN 978-0-201-14460-4. LCCN 77-90165.
- Christine Simons (1990). Easily into WORDSTAR 2000 Release 3. str. 9. ISBN 1349109886.
- „Software Spotlight: WordStar”. WinWorld. 18. 6. 2018.
- Pearlman, Gregg (maj 1988). „WordPerfect ST / Proving why it's the IBM PC best seller”. Antic. sv. 7 br. 1.
- „Mail Merge”. iSchool.uTexas.edu (Tutorials). Arhivirano iz originala 2013-01-27. g. Pristupljeno 2019-07-15.
- „Wordstar "keytop" stickers”. „in case we weren't quite sagacious enough to memorize all of WordStar's one-key Ctrl command”
- „WordPerfect 5.1”. „WordPerfect 5.1 gives you help when you press F3”
- „Reviews WordPerfect 4.1”. Atari Magazine. „type-through .. allows you to print what you type”
- „Productivity enveloping: WordPerfect”. PC Magazine. avgust 1986. str. 395. „providing a type-through (typewriter emulation) mode”
- Joanna Gosling (1989). Easily into WordPerfect 5. str. 29. ISBN 1349110175. „USING TYPE THROUGH FOR ADDRESS LABELS”
- Foster, Ed (28. 12. 2007). „How Did WordPerfect Go Wrong?”. Infoworld.
- Karsmakers, Richard (16. 2. 1988). „Word Perfect. Word Perfect?”. st-news.com.
- Peterson, W. E. "Pete" (2012). Almost perfect : how a bunch of regular guys built WordPerfect Corporation. Must Read Summaries. ISBN 9782806235107.
- Lettice, John (1. 5. 2002). „OpenOffice suite goes 1.0”. The Register. Situation Publishing. Arhivirano iz originala 9. 4. 2004. g. Pristupljeno 16. 10. 2013.
- „Hacking”. OpenOffice.org Wiki. Oracle Corporation. 27. 1. 2011. Arhivirano iz originala 9. 11. 2017. g. Pristupljeno 20. 8. 2013.
- „3.4 Beta - Developer Snapshot - Release Notes”. Oracle Corporation. Arhivirano iz originala 27. 9. 2013. g. Pristupljeno 22. 9. 2013.
- „Language localization status”. OpenOffice Language Localization Project. Oracle Corporation. 12. 4. 2011. Arhivirano iz originala 22. 11. 2018. g. Pristupljeno 20. 6. 2013.
- „Home / stable / 3.3.0”. Apache OpenOffice. SourceForge.net. Arhivirano iz originala 30. 10. 2018. g. Pristupljeno 21. 9. 2013.
- „License Simplification FAQ”. Sun Microsystems. Arhivirano iz originala 29. 9. 2018. g. Pristupljeno 27. 2. 2010.
- „Licenses”. Apache Software Foundation. Arhivirano iz originala 25. 2. 2012. g. Pristupljeno 21. 1. 2012.