Prsten kraljice Teodore
![]() | Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. |

Prsten kraljice Teodore predstavlja remek-delo srpskog zlatarstva i potiče iz prvih decenija XIV veka. Pripadao je kraljici Teodori, prvoj supruzi kralja Stefana Dečanskog (1322—1331) i majci cara Dušana (kralj 1331—1346, car 1346—1355), koja je preminula u oktobru 1322. godine. Sahranjena je u, grobnoj crkvi Stefanovog oca kralja Milutina (1282—1321), manastiru Banjskoj, a njen grob je slučajno otkriven 1915. godine. Tom prilikom su pronađena dva prstena:
- jedan sa predstavom dvoglavog orla, koji se danas nalazi u zbirci odeljenja za srednji vek Narodnog muzeja u Beogradu, gde ga je 1926. godine predao advokat Blagoje Barlovac[1]
- drugi sa umetnutom antičkom gemom, koji se danas nalazi u posedu porodice kolekcionara Ljube Nedeljkovića
Osim po lepoti izrade, prsten je značajan i po predstavi dvoglavog orla, što je najstarija potvrda tog simbola kao grba Nemanjića, pošto se pre toga pojavljivao samo na freskama kao ukras na vladarskim odeždama.
Sam prsten je izliven u jednom komadu i spada u grupu valjkastih prstenova sa uzdignutim vratom. Na njegovom vrhu je urezan dvoglavi orao, a oko vrata prstena je urezan natpis:„Ko ga nosi pomozi mu Bog“. Karika prstena je bogato ukrašena ornamentima i predstavama životinja.
2. januara 2023. Narodni muzej Srbije je objavio vest da rezultati areholoških i antropoloških nalaza tvrde da je u grobu za koji se mislilo da je Teodorin sahranjen muški član porodice Nemanjića u to vreme star oko 40 godina. Pretpostavlja se da je u pitanju grob Konstantina Nemanjića.[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Zlato sa ruku srpske vlastele („Večernje novosti“, 30. novembar 2014)
- ^ „NOVO OTKRIĆE U SRBIJI: Verovalo se da ovaj prsten pripada majci cara Dušana, ali ga je zapravo nosio ovaj Nemanjić”. Večernje novosti. 2. 1. 2023. Pristupljeno 3. 1. 2023.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Branka Ivanić, „Prstenje srpske srednjovekovne vlastele“. Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu. Beograd, 1998. (pp. 12)