Pređi na sadržaj

Пустињска лисица

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pustinjska lisica
Vulpes zerda
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
V. zerda
Binomno ime
Vulpes zerda
(Zimmermann, 1780)
Rasprostranjenost pustinjske lisice

Pustinjska lisica[2] ili fenek[2] (lat. Vulpes zerda) To je mala lisica sa karakterističnim velikim ušima. Živi u divljini pustinje Sahare u severnoj Africi i nekim delovima Arabije. Neki istraživači svrstavaju je kao jedinog predstavnika roda Fennecus.

Pustinjska lisica je manji sisar iz porodice zveri težak 1,5 kg. Velika je oko 40 cm. Ima rep dug 25 cm i glavu s ušima koje su velike 15 cm[3][4] s pomoću kojih izvrsno čuje i najmanji šum te ih može čak i micati. Za razliku od ušiju, oči su male i njima se slabo služi i loše vidi pa se najradije oslanja na svoj inače izvrstan sluh. Ima krzno boje pijeska i dobro se prilagođava pustinjskom životu.

Može izdržati nekoliko dana bez vode i hrane u pustinji, no ipak joj je voda i hrana prijeko potrebna za život. Uglavnom je aktivna noću te se hrani kukcima, pticama, jajima, pustinjskim gušterima i glodarima.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi izvor]

Pustinjska lisica je rasprostranjena u pustinjama u severnoj Africi i vrlo retko u južnoj Africi.

Način života i ishrana

[uredi | uredi izvor]

Pustinjska lisica je aktivna uglavnom noću, kada lovi glodare, insekte (npr skakavce), guštere, ptice i jaja. Ponekad jede male plodove i lišće da dobije više vode.

Pustinjske lisice najčešće žive u malim grupama u velikim rupama u zemlji, ponekad duboke i do 10 m.

Razmnožavanje

[uredi | uredi izvor]

U proleće, posle oko 50 dana trudnoća ženka Pustinjske lisice, rodi 2 do 5 štenadi i doji ih mesec dana.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Wacher, T.; Bauman, K. & Cuzin, F. (2015). Vulpes zerda. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2021.2. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 28. 9. 2021. 
  2. ^ a b „Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva - Prilog II”. pravno-informacioni-sistem.rs. 
  3. ^ Roots 2006, str. 162–163
  4. ^ Burnie D and Wilson DE (Eds.), Animal: The Definitive Visual Guide to the World's Wildlife. DK Adult. 2005. ISBN 978-0-7894-7764-4.

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]