Pređi na sadržaj

Pševorska kultura

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pševorska kultura

Područje Pševorske kulture
Geografija
Kontinent Evropa
Regija Poljska, Srednja Evropa
Zemlja Poljska, Ukrajina
Glavni lokalitet Pševorsk
Društvo
Jezik nepoznat
Društveno uređenje zemljoradnici
Period
Istorijsko doba Gvozdeno doba
Nastanak 2. vek p. n. e.
Prestanak 4. vek
Prethodnici i naslednici
  Prethodile su: Nasledile su:
Lužička kultura
Portal Arheologija

Pševorska kultura je arheološka kultura gvozdenog doba (2. vek pne4. vek) na teritoriji današnje južne i centralne Poljske. Ime nosi po poljskom gradu Pševorsk u kome su pronađeni prvi predmeti ove kulture.

Pševorska kultura na ovoj teritoriji nasleđuje Lužičku kulturu. Ova kultura se razvijala paralansno sa susednom Zarubinskom kulturom koja je postojala u isto vreme. Tokom 2. veka nosioci pševorske kulture migriraju ka sredini Dunava, gde prenose Preševsku kulturu, i na teritoriju zapadne Ukrajine. Na osnovu severnih varijanti Pševorske kulture na prostoru između Odre i Visle formirana je sukovsko-džedzička kultura (lehitska kultura). Na kraju razvoja rimskih provincija 4. veka Pševorska kultura bila je prekinuta invazijom ratoborni nomadskih plemena — Huna. Deo mesnog stanovništva preselio se na zapad na teritorije Rimskog carstva.

Tokom iskopavanja otkriven je veliki broj fragmenata rimskih kopalja i dr. oružja, koji su korišćeni u rimskoj vojsci. Nosilac Pševorske kulture imali su razvijeno oružje: mačevi, džiliti, strele [5]. Keramika se proizvodila koristeći lončarski točak.

Neki istraživači veruju da ovo slovenska kultura i njene nosioce identifikuju sa medijskim Vendima, Slovenima i Keltima.[1] Međutim, to nije vidljivo u potpunom kontinuitetu sa kasnijim kulturama: posle 4. veka (invazija Huna) pševorski spomenici u Poljskoj su nepoznati. Deo pševorske tradicije nasleđuje Praško-korčanska kultura.[2][3].

Izvori[uredi | uredi izvor]